• Suvremena poljoprivreda
  • 16.01.2021. 13:30

Postrna sjetva ima pristalica, ali i protivnika

Uljana repica, soja, kukuruz, gorušica, travne smjese - kulture su koje se koriste za postrnu sjetvu, odnosno drugu žetvu. Za sada više zbog gnojidbe nego li zbog zarade

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.582
  • 103
  • 0

Drugu žetvu danas zovemo postrna, a razloga za nju je i za i protiv. Oduvijek se govori kako imamo i tlo i klimu i sve moguće uvjete za dvije žetve godišnje.

Gorušica se može sijati i APV uređajem na gruberu ili nekom drugom priključku, kao i razbacivačem gnojiva. Na ovaj je način svojevremeno, u pripremljeno i vlažno tlo Krešimir Dolenčić obavio sjetvu na gušće čime joj je osigurao bolju vlagu. Jedini nametnik kojega je spomenuo je osa listarica, a jedina zaštita protiv ovoga štetnika je agrotehnička mjera - zaoravanje. Također, veliki i duboki korijen rahli tlo. Tako zaorana ostaje u tlu te ga priprema za proljetnu sjetvu.

I za obradu strnjaka i održavanje njive troši se gorivo

Jedan poljoprivrednik je rekao: "Ako ništa drugo, kada odem na more ne moram brinuti da je njiva u korovu i neuredna". Poslije žetve ječma mnogi upravo zbog toga ubrzo posiju soju kao postrnu sjetvu. Sve sjemenske kuće imaju sorte koje se mogu sijati u to vrijeme. Dan, dva nakon žetve obrade tlo i posiju ovu uljaricu. Kažu, što dobiju. Nekada 500 kg po hektaru, a nekada i tonu i pol. I tako bi  za obradu strnjaka i održavanje njive potrošili gorivo.

Ivan Ostrihon iz Račinovaca je prije dvije godine isticao kako je 30. svibnja nakon ječma odmah posijao soju. Tada je i Igor Živković iz Retkovaca također postrno posijao ovu kulturu kao i Josip Mlinarić iz Kutine. Poslije žetve, stočari posebno imaju razloga za uzgoj neke kulture koja ima kratak rok rasta i dobro im dođe za hranidbu životinja.

Suvremeno i intenzivno stočarstvo ima potrebu i za takvim intenzivnijim ratarenjem. Poslije ječma, ranijih sorti pšenice, uljane repice, ozimog stočnog graška, grahorice, nekih leguminoza i slično stigne se brzom obradom i istovremenom sjetvom nešto i posijati.

Kod nas su, kao što vidimo, soja, kukuruz i neke leguminoze najzastupljenije kod onih koji se odluče za takvu proizvodnju. Ove godine prednost je bilo rano skidanje usjeva jer je ranije dozrelo, prije svega ječam i pšenica i nakon sjetve bilo je dovoljno vlage za dobro napredovanje kultura pa su poljoprivrednici došli do dvije žetve godišnje. Posebno je to zanimljivo stočarima jer dolaze do više stočne hrane. Dakle, birajte hibride kukuruza kraće vegetacije, sorte soje najranije grupe.

No ima i drugih stavova - da taj način nije primjenjiv u našoj klimi te da nemamo vode kada treba.

Za Slavoniju najbolja postrna soja? 

Slavoniji ne treba zelena gnojidba i teško je provediva jer sunce u jednom dijelu godine prži mjesec dana bez kapi oborine. Jasno je da tu nema klimatskih uvjeta da se nešto dobije od zelene gnojidbe. Nema tu ni proizvodnje suhe tvari, ni energije, a onda slabo ima i prihrane. Čini mi se da je to samo dodatni posao u kojem se naradiš, a klima ne dopušta da nešto i dobiješ, rekao je jedan iskusni poljoprivrednik iz okolice Valpova. Konstatirao je: "Jednostavno nema vode."

Ipak, kod nas se ustalio se Lissabon, sorta postrne soje i to je za sada jako dobra priča. Kada se skine ječam, pusti se jedan dan i zaore. Bitno je da se tlo samo malo procijedi nakon čega se odmah ide u pripremu s teškom i roto drljačom te sije žitnom sijačicom na 12 i pol cm i to je sav posao. "Istina, ove je godine prinos bio katastrofa. Imali smo jednu tonu po hektaru, a prijašnjih od jedne i pol do dvije tone. Vlaga je bila od 11 do 13", ispričao nam je o svojoj ovogodišnjoj postrnoj sjetvi soje Kruno Kolarević iz Ilače

I Tomislav Bošnjaković iz Nijemaca u zadnje tri do četiri godine sije postrnu soju. "Isplati se sijati soju postrno jer nakon ječma svejedno moramo potrošiti novaca i posla na obradu zemlje i tlo održavati čistim. To znači da svakako moramo potrošiti 20 litara goriva po hektaru. Ovako nam je barem njiva uredna i još imamo neki prihod."

Kaže, da i kada njegova obitelj ode na more, barem zna da je njiva čista. "Ovako bi morali tri puta tanjurati korov i strnjak. Nakon žetve izvršimo oranje i onda posijemo kombinacijom roto drljače i sijačice. I povaljamo teškim valjkom", kaže Tomislav.

Ipak, kod svih je riječ o individualnom odabiru i njegovoj računici kada sve stavi na papir, zbroji i oduzme. U svakom slučaju, izgleda da neizbježno postajemo zemlja u kojoj su moguće dvije žetve. No, imamo i sve više ulaganja u navodnjavanje. Posljednja tri ministra naveliko otvaraju akumulacije, ustave, kanalske mreže tako da bi i voda trebala prestati biti problem. Međutim, većini ipak nije ona važna. Prije svega je to zelena gnojidba i uredna njiva.


Tagovi

Uzgoj soje Uzgoj gorušice Ilača Nijemci Valpovo Postrna sjetva Druga žetva


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.