• Milutin Bede
  • 29.03.2017. 18:00

Postali smo proizvođači poticaja, a ne pšenice

Milutin Bede, vlasnik tvrtke Agrigenetics d.o.o. i poznati oplemenjivač i genetičar pšenice o sjemenskom tržištu pšenice.

Foto: bigstockphoto.com, SergBob
  • 5.230
  • 254
  • 0

U razgovoru sa cijenjenim profesorom Milutinom Bedeom koji zajedno sa sinom vodi tvrtku Agrigenetics d.o.o. i poznati je oplemenjivač i genetičar pšenice, saznali smo sve o hrvatskom i inozemnom tržištu sjemena pšenice.

Uspješno proizvodimo najviše kategorije sjemena

Koliko dugo postoji tvrtka Agrigenetics?

Svoju tvrtku sam osnovao još 1993. godine kada sam otišao sa Poljoprivrednog instituta, a ima nas troje zaposlenika. Uzimamo još i sezonske radnike. Sjedište firme je u Osijeku, a naše selekcijsko i pokusno polje se nalazi u Kutjevu gdje uspješno proizvodimo najviše kategorije sjemena u koje ubrajamo selekcionerovo, predosnovno i osnovno sjeme.

Već 46 godina u oplemenjivanju i sjemenarstvu pšenice

Možete li reći nešto o Vašem bogatom iskustvu u sjemenarstvu?

Imam bogatu prošlost u grani sjemenarstva, a u ožujku ove godine je 46 godina otkako radim u oplemenjivanju i sjemenarstvu pšenice, pa znam dosta toga što se događalo u prošlim vremenima. Hrvatska je imala industriju sjemena prije rata i još neko vrijeme poslije rata. Ta industrija sjemena je danas došla na vrlo tanke grane. Prije smo izvozili izvan Hrvatske ogromne količine kukuruza i pšenice u Italiju i Tursku. Imao sam sreću da je tada jedna moja sorta bila priznata kod nas kao Slavonija, a u Turskoj kao Sara i Bosna i tamo su išle prije tri godine ogromne količine. Upravo nam je ta sorta ponovno otvorila vrata Turske te smo sada tamo nazočni sa privatnim sortama iz svoje tvrtke.

107 priznatih sorata, a najveći broj je na europskoj listi

Koliko imate svojih priznatih sorata?

Imam svojih 107 priznatih sorata, a najveći broj od njih je na europskoj listi. Sada od svojih sorata pšenice izvozimo Maju, Miju, Mateu i Viktoriju i one se odlikuju visokim prinosima i kvalitetom, no one i u Hrvatskoj zauzimaju oko 20% sortimenta. Prošle jeseni je priznato pet novih sorata koje ove godine kreću u proizvodnju.

Problem ratarske proizvodnje je osnivanje divljih dorada

Kakva je danas situacija u sjemenarstvu?

U zadnje vrijeme se dorade sjemena gase i osnivaju se divlje dorade i smatram da je to općeniti problem ratarske proizvodnje. Prije nekoliko godina kada smo ušli u Europu, pa i prije nego što smo stupili u Europskoj uniji je postojala kategorija Farmeron sjemena. Mi nemamo ništa protiv te kategorije sjemena, ali naši proizvođači i mi smo ubrzo shvatili da je to obično merkantilno sjeme pšenice. Mi smo sijali to sjeme pšenice i ostvarivali poticaje za to.

Ljudi i danas koriste najviše nedeklarirano sjeme tavanuše jer je jeftinije

Koriste li ljudi deklarirano sjeme?

Prije nekoliko godina smo imali jednu odredbu koja je kazala da bi se ostvario poticaj mora se koristiti deklarirano sjeme. Međutim na okupiranim područjima Hrvatske za vrijeme rata se strašno raširila bolest smrdljiva snijet koja je potekla od sjemena tavanuše i država je sanirala posljedice toga poslije mirne reintegracije. Čak sedam godina se koristilo nedeklarirano sjeme tavanuše, ali ljudi ga i danas koriste, jer im je jeftinije.

70% licence deklariranog sjemena bi trebalo biti plaćeno vlasniku sorte

Što sve mora imati deklarirano sjeme?

Ako proizvođač izračuna koliko će dobiti za pšenicu koju proda kao merkantilnu vidjet će da mu je to isplativije. Da bi sjeme bilo farmerovo mora biti probirano od strane zavoda za sjemenarstvo i mora imati dva pregleda za vrijeme vegetacije, a takvo sjeme treba dosta platiti. To sjeme treba doraditi u certificiranoj doradi sjemena i treba platiti 70% licence vlasniku sorte.
Zašto bi ja dao da netko moje znanje i trud koristi besplatno?

10 do 12 godina da bi nastala jedna sorta

Koliko vremena je potrebno da bi nastala jedna sorta?

Da bi se stvorila jedna sorta pšenice potrebno je najmanje 10 do 12 godina rada i to pod uvjetom da ste uspješan oplemenjivač. Moram izraziti zadovoljstvo da je upravo jučer u pravilniku o sjemenu izašlo da se soja mora sijati isključivo kao deklarirano sjeme da bi se ostvario poticaj. Na dobrom smo putu da to napravimo i za pšenicu i ostale samooplodne kulture. Samo sjemenarstvo opada i kod stranooplodnih i samooplodnih kultura, a najveći razlog tome je naše ponašanje i zato što pojeftinjujemo pšenicu.

Seljak na sjemenu sumnjivog porijekla može zaraditi i preko 1.000.000 kuna

Je li seljacima isplativo sijati običnu tavanušu?

Svaki seljak dobije dobar poticaj imao on prinos pšenice tonu ili osam tona poput Belja ili Kutjeva. Pričao sam sa seljakom koji mi je rekao da ima na oko 500 hektara soje i pšenice koja je navodno deklarirana, i to bez ulaganja u zaštitna sredstva i strojeve, a dobije oko 800 kg prinosa pšenice te na 1 ha zaradi 2.250 kn*500 ha je oko 1.125.000 kuna. Mi smo se pretvorili u proizvođače poticaja, a ne u proizvođače pšenice.

Zahvaljujući novom ministru smo na dobrome putu

Ima li nade za pozitivne promjene u Hrvatskoj?

Zahvaljujući novom ministru smo na dobrome putu, jer on je uveo pozitivne promjene i što se tiče mesa, jaja, tavanuše i svega ostaloga, a neke od njih su već u procesu. Mi sjemenari iz Udruge Hrvatsko sjeme smo već unazad 10 godina pokušavali utjecati na promjene, no dok se nisu dogodile promjene u ministarstvu sve je to bilo uzaludno. Rezultati ispitivanja u zavodu za sjemenarstvo koji nisu odgovarali pojedinim stranim sortama nisu se smjeli objavljivati, jer je to bilo usmjereno protiv hrvatskog oplemenjivanja i sjemenarstva.

Naša tvrtka izvozi u Bosnu, Makedoniju, Albaniju, Tursku

Gdje vaša firma izvozi sorte?

Naša tvrtka Agrigenetics izvozi sorte u Bosnu, Makedoniju, Albaniju, Tursku, a nama dolaze strane sorte odnosno stočne pšenice koje nisu kvalitetne. Mi smo počeli primjenjivati kodeks u kvaliteti pšenice tokom otkupa, no je li to najbolje postavljeno je pitanje za raspravu. Ipak smatram da je važno da smo se pokrenuli. Prilikom otkupa kada vi dovezete vašu pšenicu izmjeri se sadržaj proteina i ovisno o tome dobijete njenu cijenu.

Naše sorte su daleko bolje od stranih stočnih pšenica

Jesu li bolje naše ili strane sorte?

Naše sorte su daleko bolje od stranih stočnih pšenica i po kvaliteti i prinosu po mojim istraživanjima, govorim iz iskustva, jer svake godine imam u mojim pokusima od 700 do 1.000 novih linija standardnih sorata. Sorte koje su stvarane na ovim područjima gledajući dugoročno daju najbolje rezultate. Poljoprivreda je tvornica pod vedrim nebom i za naše agroekološke uvjete proizvodnje najviše odgovaraju sorte koje su stvarane na ovim područjima.

Posebno treba istaknuti nove sorte Hurem i Terminator

Imate li u planu neke nove sorte?

Unatoč godinama i dalje radim svoj posao samo pola radnog vremena i žena me pita zašto još uvijek radim kada dođem umoran, a ja joj odgovaram da je to iz ljubavi prema ovome poslu. Posebno treba istaknuti novu sortu koja nema zasad dovoljno sjemena za izvoz, a to je Hurem koja ima 2.380 kg veći prinos od Srpanjke koja je vodeća, a druga nova sorta je Terminator.

Foto: bigstockphoto.com, SergBob


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Sjemenarstva Sjemena Deklarirano Tavanuša Hurem Pšenica Prinos


Autorica

Helena Mašaberg

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi