• Poljoprivreda
  • 06.11.2008.

Posjet proizvođačima šećerne repe

  • 2.076
  • 103
  • 0

Srijem je područje koje je podijeljeno na dva dijela, zapadni i istočni. Zapadni dio ili Hrvatski dio Srijema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju. Taj naš divan i kićeni dio dijeli se i po općinama. Jedna od njih je i Općina Nijemci. Upravo Općina Nijemci tj. njena naselja Podgrađe i Nijemci bili su cilj posjete načelnika Odjela mehanizacije HZPSS-a Ive Jurasa, dipl .ing. agr. i Đure Cerovčeca, dipl. ing. agr., mehanizatora u Područnoj službi Vukovarsko-srijemske županije. Taj posjet je bio 30. listopada 2008. godine, a sa željom da se na ovom terenu koji je vrlo povoljan za proizvodnju šećerne repe, snimi način i tijek vađenja tog slatkog korijena, i da se ukaže na uočene eventualne nepravilnosti, i preporuči kako ih smanjiti ili čak izbjeći.

Prvo se krenulo u posjetu OPG Belajević iz Nijemaca koje okuplja dvije generacije. Prva, otac Slavko sa suprugom, a druga sin Branko sa suprugom, koji se mogu pohvaliti da će uskoro biti i treća generacija. Sve smo ih zatekli na njivi uz cestu Nijemci-Komletinci gdje je vađena njihova šećerna repa. U tu svrhu angažirali su PZ „Komletinci“ iz Komletinaca koji posjeduju kombajn za vađenje repe “Holmer“ koji je tehnološki najnovija generacija, ima velik radni učinak sa radnim zahvatom od šest redova, postiže visoku čistoću, vrlo je okretan i kreće se radnom brzinom od 5 -7 km/h. Nakon kratkog i detaljnog pregleda stroja i pregleda povađene repe, zaključeno je da je stroj dobro podešen i da radi besprijekorno. S tim se složio i naš domaćin koji je bio zadovoljan kvalitetom rada stroja, ali i sa prinosom šećerne repe.

Kombajn za vađenje šećerne repe “Holmer“

Reference šećerne repe obzirom na Općinu Nijemci:

  • Ukupno ugovoreno 600 ha.
  • Povađeno 70%
  • Prinos 65.000 - 70.000 kg/ha. čiste repe
  • Digestija 14,5 - 16,5 %
  • Nečistoće 11 - 15 %
  • Cijena 220 kn/t.
  • Poticaj 3.000 kn/ha.

Ljubazni domaćini, prisjećajući se starih vremena, počeli su priču kako se taj posao radio nekad, a kako se radi sada. To je praktički neusporedivo, jer su se strojevi i tehnologija danas toliko usavršili da se rad čovjeka sveo na minimum. Jedino što je ostalo od onog starog su dobri stari običaji koji se odnose na druženje uz hranu i piće na njivi. I mi smo imali priliku uvjeriti se u to, jer smo ponuđeni pićem, kavom i toplim kiflicama, što smo objeručke prihvatili. Sve što je lijepo kratko traje. Naš plan je bio obići još jedno OPG u Podgrađu, pa smo morali napustiti ugodno društvo i krenuti dalje.

Podgrađe je mjesto udaljeno 4 km. od Nijemaca. To je bio naš novi cilj. Zaustavili smo se na pisti na kojoj je bila prizma šećerne repe koju su, dva dana prije, povadili naši novi domaćini, braća Josip i Tomislav Grgić. Tu smo zatekli samohodni čistač šećerne repe „Gebo“ koji je i bio svrha ove naše posjete. Stroj je bio u radu, što nas je radovalo, jer smo direktno mogli vidjeti njegov učinak i kvalitetu rada. Princip rada stroja je takav da utovarač uzima repu sa prizme, ubacuje ju u bunker čistača repe „Gebo“, zatim čistač repu pročišćava od blata i od biljnih ostataka (repa prolazi kroz valjke i ostale mehanizme stroja) i tako pročišćenu repu putem pokretne istovarne trake ubacuje u kamion ili prikolicu. Dakle, zadaća čistača šećerne repe je da smanji nečistoće prije dovoza u šećeranu kako bi se povećala kvaliteta repe, smanjili troškovi čišćenja u samoj tvornici, a samim time povećala učinkovitost i proizvodnja šećera.

Samohodni čistač šećerne repe „Gebo“

Nakon svega viđenog pozvani smo na OPG Josipa Grgića da pregledamo strojeve i opremu koju posjeduje. Trenutno obrađuje 60 ha oranica. Bavi se isključivo ratarstvom, a šećerna repa zauzima najviše površina. Posjeduje dva kombajna za vađenje šećerne repe „Ropa“, ali zbog velike konkurencije strojevi ne rade punim kapacitetom, što nije ni rentabilno ni ekonomično. Bili smo ugodno iznenađeni načinom održavanja i čuvanja strojeva. Uslijedio je kratki razgovor i dani su savjeti kako dalje razvijati gospodarstvo, kako što bezbolnije obnoviti mehanizaciju, a dogovoren je i novi skorašnji susret.

Još jednom se zahvaljujemo našim domaćinima koji su pokazali svoju gostoljubivost u najboljem izdanju, ali i svu toplinu duše koja karakterizira ljude ovih krajeva.

Područna služba HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije,
Đuro Cerovčec, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za mehanizaciju


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće Ovih dana se nisam baš usudila približiti svom malom Zagrebačkom vrtu jsr su stršljani okupirali krušku koja se nalazi pored. Tako da sam jučer sjela pored i promatrala ponašanje te odlučila riskirati. Sadnice divno napreduju. K... Više [+]