Pretraga tekstova
Manja potražnja, jačanje eura, geopolitičke napetosti, oluja Boris - neki su od utjecaja na događanja na burzama
Cijene pšenice početkom tjedna imaju silazni trend, a pod pritiskom je i kukuruz. Kao jedan od razloga njemački analitičar Olaf Zinke vidi u manjoj potražnji iz inozemstva, ali i jačanju eura što poskupljuje europski izvoz i dodatno smanjuje konkurentnost u odnosu na rusku i ukrajinsku pšenicu, piše na Agrarheute.
Svemu doprinose pogoršane geopolitičke napetosti na Crnom moru. Uz to, USDA je smanjila europski urod pšenice za 4 milijuna tona na 122 mil. t i urod kukuruza za 0,5 mil. t na 59,5 mil. t.
Iako trenutno imaju blagi rast, cijene uljane repice pratile su pad kanadske kanole. Razlog za takav trend je bila najava Kine da će provesti antidampinšku istragu o uvozu te uljarice pri čemu joj je cijena pala na najnižu razinu u četiri godine.
U srednjoj Europi oluja Boris donijela je obilne kiše i ekstremne poplave u mnogim regijama. Osim štete na poljima kukuruza koji još uvijek nije obran, kao i na nedavno zasijanim poljima repice za žetvu 2025., posljedice će vjerojatno biti i logističke prirode te dovesti do prekida plovidbe Dunavom.
Dakle, cijene pšenice na terminskom tržištu za prosinac su 1,75 eura manje te su pale na 223,25 eura po toni. Idući datum isporuke u ožujku 2025. također je niži za isti iznos, a vrijednost joj je 231 €/t.
Kada je riječ o kukuruzu za novu berbu (studeni) niže su za 0,75 eura i iznose 204,75 €/t. Datum za ožujka 2025. trguje se po 211 €/t.
Cijena uljane repice za studeni porasla je za 3,75, na 460,25 €/t, a za veljaču 2025. viša je za isto toliko, odnosno iznosi 463,25 €/t.
Na čikaškoj burzi cijene ozime pšenice pale su na 202 €/t, a jare na oko 216 €/t. Kukuruzom se trguje po 152 €/t, dok je cijena soje ostala nepromijenjena, oko 347 €/t.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Kanolom se na kanadskoj burzi u Winnipegu trguje po 547 €/t.
Tagovi
Cijena pšenice Cijena kukuruza Cijena uljane repice Cijene na burzama Oluja Boris Europski urod
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Makeba
prije 11 mjeseci
SAD cijeli svoj vijek nekog tlači to je opće poznato.EU im je samo poligon za GMO proizvode,skupi plin itd....
Marta Radić
prije 11 mjeseci
Ekonmske analize jasno govore...da zastarjela , birokratski preopterečena , korumpirana EU...sve više zaostaje za SAD i Kinom. Tako da EU na globalnoj karti stagnira , a samim tim i značaj njene proizvodnje i proizvoda će biti minoran. Utjecaj tehnološki razvijenijih država će voditi glavnu ekonsku politiku unutar EU.
Makeba
prije 11 mjeseci
Mislim da cijela EU nema sa svojim prinosima u bilo kojoj kulturi utjecaj na svjetske burze. Može joj to biti bitno u okviru svojih granica ili da tlače ostale članice EU. Nažalost
mali poljoprivrednik
prije 11 mjeseci
Usjevi u EU znatno podbacili ,a cijene loše.Bolje da ništa ne sijemo,jer kakve će tek biti cijene ako bude dobar urod.