Pir na cijeni u većim gradovima

Suncokret, proso, pir samo je dio ratarskih kultura koje na svojih 60 hektara zemlje, od čega je 14 ekološka proizvodnja, uzgaja Zvonko Hrubenja iz Rajevog sela na svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Ove godine kaže u izbor je uvrstio i heljdu jer mu je ostala čestica zemlje, 70-tak ari pa je posijao i tu kulturu od koje radi heljdino brašno.

Heljda za ispašu pčela

Dobro će heljda doći i tamošnjim pčelarima, za ispašu pčela jer im je itekako primamljiva biljka. O tome kakav će biti urod i daljnji plasman heljde naš sugovornik kaže, tek će vidjeti. Zato iskustva bilježi sa pretečom pšenice,pirom i to već četiri godine jer zaživio je drevni pir na njegovim poljima na oko 12 hektara.

Prastara pšenica pir u ekološkoj proizvodnji

Riječ je o poludivljoj kulturi poznatoj i kao "prastara" pšenica koju gospodin Hrubenja uzgaja u ekološkoj proizvodnji, u kojoj kaže "nema herbicida, pesticida ni umjetnih gnojiva". To je kultura koja se gusto sije, poput pšenice i "nije okopavina".

Takve je kulture najlakše (sa)čuvati jer su "jednostavne za održavanje" i ne moraju se toliko okopavati, to više jer nije pir tako osjetljiva kultura iako ga napadaju bolesti poput plamenjače. Za tu se biljku poljoprivrednik odlučio jer je prije par godina bio na dobroj cijeni oko pet kuna po kilogramu, ali sada je to 2,5. Razlog više tom odabiru jest i to što pir u sebi nema glutena kao pšenica, a i ljudi su, kada je o prehrani i zdravlju riječ, sve osjetljiviji na taj sastojak (raste broj alergičara).

Urod pira tri tone po hektaru

Što se uroda pira tiče, naš sugovornik ističe kako je to oko "tri tone po hektaru", a biljka se objašnjava "sije krajem desetog mjeseca dok se vršidba obavlja polovicom srpnja". Teškoće mu predstavlja ljuštenje, jer je zrno pira u svojevrsnoj košuljici pa je odljušćivanje zahtjevan posao.

Kilogram pirovog brašna do 20 kuna

Gospodin Hrubenja od njega radi pirovo brašno koje po kilogramu prodaje od 15 do 20 kuna. Problema s plasmanom bude jer okolna mjesta odnosno tamošnje tržište, a veće je mjesto Županja i okolica, ne traže tu kulturu onoliko koliko bi se ona mogla prodavati u Zagrebu i drugim većim gradovima gdje je više na cijeni. Problem je tamošnjih proizvođača i to što su izolirani, pa kada u troškove primjerice uračunaju putarinu, gorivo i ostalo nije im baš isplativo odlaziti do većih gradova. Hrubenja kaže ima sreću jer je stjecajem okolnosti, njegov kolega osnovao poljoprivrednu zadrugu i dobio potrebne certifikate, pa "žitarica tamo ima svoj put prodaje".

Nakon poplave Rajevog sela tlo zbijenije i nepropusnije

Karakteristika je biljke nadalje objašnjava da ne voli kisela tla, a zemlja je kod njih pjeskovita no, ipak se promijenila nakon svojedobne poplave koja je bila zahvatila i Rajevo selo. Tlo je sada nepropusnije i na svojevrstan način zbijenije. Kako god bilo, "zemlja se obrađivati mora" jer od nje se živi, a dobro je da proizvodni proces gospodarstva Hrubenja zaokružuje i mehanizacija, kombajn i traktori. Naš je sugovornik doznajemo prošao i na mjeri 4.1 za nabavku strojeva, pa su mu tako OPG oplemenili kombajn, plug, prskalice i dr. vrijedno 1,5 milijuna kuna plus PDV. Na poljima Hrubenja uzgaja i uljanu repicu, šećernu repu, pšenicu i ječam za sebe, a zaživjela mu je i soja.

Poticaji za šećernu repu 5.000 kuna po hektaru

Ipak, od svih kultura za sada najbolju cijenu postiže šećerna repa koja, kada je o poticajima riječ, broji 5.000 kuna po hektaru. Solidne su bile i ovogodišnje isplate za tu kulturu, jer poticaji inače nerijetko kasne i "razvlače se". Kao dugogodišnji poljoprivrednik naš sugovornik ističe kako bi resorno ministarstvo trebalo donijeti svojevrsne programe (godišnji planovi ) potražnje i potrošnje, kako bi u konačnici "znali što će proizvoditi i sijati", da se ne bi stvarali bespotrebni viškovi kao i manjkovi. Treba stvari dobro posložiti kaže Hrubenja to više jer zemlja ipak dobiva na cijeni.On planira uvesti još neke nove kulture, možda kamilicu ili nešto na tom tragu, ali to su zasad planovi.

Za ekološku muškatnu tikvu Agrokor nudio 2 kune po kilogramu

Svojedobno je otkriva na poljima imao i ekološku muškatnu tikvu, za koju mu je Agrokor nudio 2 kune po otkupnoj cijeni a prodavala se kaže u trgovinama po 15 za kilogram. Odustao je zato od te proizvodnje i uz već postojeće, okrenuo se piru, a od ove godine i heljdi, kao vjeruje perspektivnim kulturama.