Pretraga tekstova
Otkupljivači su iskoristili kodeks da bi pšenicu platili po nižoj cijeni nego što je bila u okruženju i tako danas imamo rezultat da su kod nas cijene 20 do 30 lipa niže nego što bi trebale biti. To se mora promijeniti, kaže čelnik čovjek HPK M. Brlošić.
Rekordno niska cijena pšenice napokon je počela ići prema gore. Razlog je kao i kod mnogo toga u hrvatskoj poljoprivredi - obećanje Agrokora da su njihovi skladišni kapaciteti spremni za prihvat sve pšenice OPG-ova i da će Agrokor ući u otkup pšenice.
"Nadamo da se će se odlukom o otkupu pšenice stabilizirati cijena koja je na samom startu bila doista niska. Cijena malo raste prema gore, a je li to rezultat odluke Agrokora da krene u otkup, samo će vrijeme pokazati", rekao nam je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
I dok poljoprivrednici u Istočnoj Slavoniji noćima ne spavaju jer se brinu zbog otkupa, Hrvatska poljoprivredna komora je prije tri mjeseca krenula u izmjenu Kodeksa otkupa žitarica i uljarica koji je od stupanja na snagu u studenome 2014. godine trn u oku mnogim poljoprivrednicima: "Analiza otkupa pšenice po kodeksu je pokazala da u Hrvatskoj imamo samo tri posto pšenice prve, 20 posto druge i 60 posto treće klase. Čak 15 do 17 posto je stočne pšenice. Upravo to je razlog zbog čega smo inicirali promjenu kodeksa", rekao je Brlošić.
"Nažalost, uvođenje kodeksa 2011. godine je rezultiralo smanjenjem otkupne cijene pšenice, čime se išlo na ruku otkupljivačima, nauštrb ratara. Naš cilj je bio povećati udio prve klase, smanjenjem udjela proteina s 14 na 13.5 posto, čime bi dobili između 5 do 10 posto prve klase, dok bi druga i treća klasa bi ostale na istoj razini po proteinima", kaže Brlošić.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore također su tražili osnivanje referentnog laboratorija gdje bi poljoprivrednici nezadovoljni kontrolama mogli negdje kontrolirati svoje uzorke. "Nažalost, na dva sastanka sa Žitozajednicom nismo postigli nikakav dogovor. Istina je da je Žitozzajednica pristala da se proteini u prvoj klasi smanji na 13.5 posto, ali su to uvjetovali povećanjem proteina u trećoj klasi s 10.5 na 11. Kad bi se to dogodilo, čak bi 20 posto pšenice iz treće klase otišlo u četvrtu, a to je nešto na što nismo mogli pristati", komentirao je Brlošić dodajući da će "Ministarstvo poljoprivrede ovih dana izaći s novim pravilnikom pa ćemo vidjeti što piše u njemu".
Otkupljivači koji su izašli s cijenom ove godine nude kunu za treću klasu, 1.05 kuna za drugu i 1.10 kuna za prvu klasu. "Protein nije jedini parametar koji određuje kvalitetu pšenice, ali ga je najlakše izmjeriti. Možda naše pšenice imaju manje proteina, ali imaju neke druge parametre koji su korisni za izradz tijesta i kruha", uvjeren je Brlošić.
Usprkos brojnim nedostacima kodeksa njegovo donošenje je ipak pokazalo da prerada traži određene sorte i kvalitetu pšenice te su proizvođači uveli neke nove sorte, dok su neke stare otišle u zaborav. Ali to ne rješava glavni problem - sramotno nisku okupnu cijenu pšenice: "Otkupljivači su iskoristili kodeks da bi pšenicu platili po nižoj cijeni nego što je bila u okruženju i tako danas imamo rezultat da su kod nas cijene 20 do 30 lipa niže nego što bi trebale biti. To se mora promijeniti."
Foto: Pixabay/Pavlofox
Autorica
Više [+]
Novinar u duši, ekonomist po struci. Sa 14-godišnjim iskustvom u uredništvu Zadarskog i Novog Lista, Ivana nam donosi zanimljive i dinamične priče, ali i informacije koje pomažu unapređenju sela i poljoprivrede.
Turu po Slavoniji i Baranji za grupu C u sklopu IFAJ Croatia 2026 započeli smo posjetom ratarskoj jedinici i farmi Seleš–Istok u Osječko-baranjskoj županiji. Radi se o impresivnom kompleksu Žito grupe koji obuhvaća više od 10.000 hektara ob... Više [+]
Turu po Slavoniji i Baranji za grupu C u sklopu IFAJ Croatia 2026 započeli smo posjetom ratarskoj jedinici i farmi Seleš–Istok u Osječko-baranjskoj županiji. Radi se o impresivnom kompleksu Žito grupe koji obuhvaća više od 10.000 hektara obrađenog zemljišta, gdje se ratarski uzgoj temelji na mehanizaciji najnovije generacije i održivim agrotehničkim mjerama.
slobodan rajić
prije 9 godina
Ne treba se dati,jer odbijanje seljaka od posla je cilj svih tih mahinacija.. Ako vladajući žele opstanak Slavonije i Baranje, neka raspakuju Gazdine kombinate u državi , poprodaju zemlju lokalnim seljacima, i završena je licitacija Slavonije.Ovako te rusi, te arapi, te podravka , žito, monsanto ......
marin1966
prije 9 godina
i oni koji uživaju u njoj na državnim jaslama....... nastavak na malog poljoprivrednika
mali poljoprivrednik
prije 9 godina
Dokle će ova banda otkupljivača raditi kod nas što hoće i kako hoće.Na silosu Granolio(slav. brod) mi tri puta mjere proteine iz iste prikolice,sa iste njive i svaki puta različito,a razlika skoro 1% i njima je to normalno.Usput da kažem da je gluten i hektolitar vrlo dobar i eto ni njima nije jasno kako je to moguće?Min. poljoprivrede u Srbiji je interventnim otkupom za robne rezerve podiglo cijenu sa 0,90kn na 1,10 kn i njihovi ratari su nezadovoljni,te traže cijenu od 1,35kn.Dali kod nas postoji min.poljoprivrede ???Ministre tko kontrolira i baždari njihove uređaje za mjerenje proteina???Zbog 10kn se zatvaralo restorane i trgovine,ali ovdje se očito radi o krupnim ribama,pa se to nesmije dirati.Iduće godine neće imati što krasti,jer ja pšenicu više ne sijem,a i mnogi drugi.Uvoz smrznutog tijesta ima da eksplodira,a to je interesnim lobijima i bio cilj.Odoše naša djeca u inozemstvo,a slavonsku zemlju će pokupovati nekakvi Arapi ili Kinezi.Živjela nam "lijepa naša"...