Otkupna cijena pšenice raste, no kodeks mora "pasti"

Rekordno niska cijena pšenice napokon je počela ići prema gore. Razlog je kao i kod mnogo toga u hrvatskoj poljoprivredi - obećanje Agrokora da su njihovi skladišni kapaciteti spremni za prihvat sve pšenice OPG-ova i da će Agrokor ući u otkup pšenice.

"Nadamo da se će se odlukom o otkupu pšenice stabilizirati cijena koja je na samom startu bila doista niska. Cijena malo raste prema gore, a je li to rezultat odluke Agrokora da krene u otkup, samo će vrijeme pokazati", rekao nam je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Zatražene izmjene Kodeksa otkupa žitarica i uljarica

I dok poljoprivrednici u Istočnoj Slavoniji noćima ne spavaju jer se brinu zbog otkupa, Hrvatska poljoprivredna komora je prije tri mjeseca krenula u izmjenu Kodeksa otkupa žitarica i uljarica koji je od stupanja na snagu u studenome 2014. godine trn u oku mnogim poljoprivrednicima: "Analiza otkupa pšenice po kodeksu je pokazala da u Hrvatskoj imamo samo tri posto pšenice prve, 20 posto druge i 60 posto treće klase. Čak 15 do 17 posto je stočne pšenice. Upravo to je razlog zbog čega smo inicirali promjenu kodeksa", rekao je Brlošić.

"Nažalost, uvođenje kodeksa 2011. godine je rezultiralo smanjenjem otkupne cijene pšenice, čime se išlo na ruku otkupljivačima, nauštrb ratara. Naš cilj je bio povećati udio prve klase, smanjenjem udjela proteina s 14 na 13.5 posto, čime bi dobili između 5 do 10 posto prve klase, dok bi druga i treća klasa bi ostale na istoj razini po proteinima", kaže Brlošić.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore također su tražili osnivanje referentnog laboratorija gdje bi poljoprivrednici nezadovoljni kontrolama mogli negdje kontrolirati svoje uzorke. "Nažalost, na dva sastanka sa Žitozajednicom nismo postigli nikakav dogovor. Istina je da je Žitozzajednica pristala da se proteini u prvoj klasi smanji na 13.5 posto, ali su to uvjetovali povećanjem proteina u trećoj klasi s 10.5 na 11. Kad bi se to dogodilo, čak bi 20 posto pšenice iz treće klase otišlo u četvrtu, a to je nešto na što nismo mogli pristati", komentirao je Brlošić dodajući da će "Ministarstvo poljoprivrede ovih dana izaći s novim pravilnikom pa ćemo vidjeti što piše u njemu".

Otkupna cijena pšenice od jedne do 1,10 kuna

Otkupljivači koji su izašli s cijenom ove godine nude kunu za treću klasu, 1.05 kuna za drugu i 1.10 kuna za prvu klasu. "Protein nije jedini parametar koji određuje kvalitetu pšenice, ali ga je najlakše izmjeriti. Možda naše pšenice imaju manje proteina, ali imaju neke druge parametre koji su korisni za izradz tijesta i kruha", uvjeren je Brlošić.

Usprkos brojnim nedostacima kodeksa njegovo donošenje je ipak pokazalo da prerada traži određene sorte i kvalitetu pšenice te su proizvođači uveli neke nove sorte, dok su neke stare otišle u zaborav. Ali to ne rješava glavni problem - sramotno nisku okupnu cijenu pšenice: "Otkupljivači su iskoristili kodeks da bi pšenicu platili po nižoj cijeni nego što je bila u okruženju i tako danas imamo rezultat da su kod nas cijene 20 do 30 lipa niže nego što bi trebale biti. To se mora promijeniti."

Foto: Pixabay/Pavlofox