Može li kilogram pšenice koštati kao jedno pecivo? Upravo toliko je iznosila otkupna cijena ove krušarice koju je svojevremeno odredila još i Marija Terezija.
"U povijesti su uvijek bili prijepori koja je cijena pekarskih proizvoda, a koja pšenice. Priča ide u tom smjeru da se napravio jedan dogovor prema kojemu je od tijesta za kruh napravljen proizvod određene težine, a cijena po kojoj se prodavao, za seljake je bila otkupna cijena pšenice", priča Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Kako se u prošlosti formirala cijena pšenice?
No, dok su cijene primarnih proizvoda ostale na istoj razini, u međuvremenu je sve ostalo poskupjelo. Kada su farmeri za kilogram pšenice dobivali 1,30 kuna, gnojivo je bilo upola jeftinije, a vekna kruha prodavala se po 3 kune, prisjećaju se poljoprivrednici.
Može li kilogram pšenice koštati kao jedna kifla?
"U međuvremenu je sve poskupjelo i to za 100%, a kada se priča o pšenici, ona uvijek pada ispod iznosa koji su bili prije desetak i više godina", nastavlja čelnik HPK-a.
Cijena pšenice pada, cijena svega ostalog raste
Ove godine, smatra on, teško je bilo što očekivati jer su najave šarolike. Cijena ovogodišnje pšenice zbog iščekivanja rekordne žetve i viškova u okruženju i na svjetskoj razini, prema određenim prognozama, bit će ispod kune.
Poljoprivrednik postaje zarobljenik sustava
"Svjesni smo kako bi kupci prošli što jeftinije, ali poljoprivrednik se uvijek nalazi u nezgodnoj situaciji. Onoga trenutka kada je krenuo u sjetvu nije imao dovoljno novca zbog čega postaje zarobljenikom sustava. Kreditor mu određuje cijenu repromaterijala, kamatu, a u konačnici i uvjete otkupa i cijenu. Stoga onaj koji nema novca, po tom pitanju, ne može baš ništa napraviti", tumači Brlošić.
Pod pšenicom je 150 tisuća hektara
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod pšenicom je 150.000 hektara, što je za 9.000 više negoli prošle godine kada je u silose spremljeno 760.000 tona, a prosječan prinos se kretao 5,4 tone po hektaru. Ove godine u Žitozajednici, kako prenose mediji, očekuju rekordnu žetva između 800 i 900.000 tona pšenice.
Hrvatske potrebe za pšenicom su 400 tisuća tona
Dok su hrvatske potrebe za ovom krušaricom prijašnjih godina iznosile oko 550.000 tona, zbog uvoza pekarskih proizvoda i brašna, one su pale na 400.000 tona. Istovremeno se očekuje kako će se u svijetu požnjeti oko 730 milijuna tona, dok je svjetska potrošnja na razini 707 milijuna tona.
Pšenica više nije dohodovna
"U Srbiji je cijena pšenice oko 1,10 kuna. Kod nas se ona nekada određivala prema mađarskoj burzi plus trošak prijevoza do nekog našeg silosa u Hrvatskoj, a trenutno se određuje cijena na mađarskoj burzi umanjena za prijevoz i neke druge troškove koji nastaju kako bi se roba dovezla do nekog silosa burze u Mađarskoj", zaključuje Brlošić pripisujući sve navedene razloge kontinuiranom smanjenu zanimanja poljoprivrednika za sjetvom pšenice.
"Pšenica će se uvijek sijati na 100 do 150.000 hektara. Ne mogu svi prijeći na male kulture. Nekada smo bili žitnica, ali pšenica trenutno nije dohodovna kultura i nešto će se morati promijeniti", poručuje Brlošić.
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Autorica
Maja Celing Celić je komentirala članak
prije 27 minuta
Vedran Stapić je dodao poveznicu na KLUB
prije 56 minuta
Blanka Kufner je dodala sliku na KLUB
prije 9 sati
Muhamed Garib je lajkao sliku na KLUB-u
prije 10 sati
Mario Relatić
Julijana El Omari
Ivana Živanić
Lucija Bencaric
Mijo Ancic
slavonijaravna
prije 4 godine
iz rumunjske za 0,8 kn/kg hahahahahhahaha, marko baš bi te volio vidjet kako po toj cijeni kupuješ pšenicu odande jer očito je da imaš PEKARUUU! šta je ovo počeli se odma otkupljivači i pekari bunit, stvarno se boje da će platit previše.
đorđe patković
prije 4 godine
nekad se sa 10tak jutara posle žetve išlo na more ili kupovao novi traktor
mali poljoprivrednil
prije 4 godine
Znam da je svima teško,ali eto nekim čudom samo OPG-ovi ubrzano propadaju,što baš nije slučaj sa mlinarima i pekarima.Kruh je preskup u odnosu na cijene pšenice unazad nekoliko godina,ali višak pšenice je prošle g. uredno tovaren u vagone istovremeno dok smo mi dovozili na silos i zna se po kojoj cijeni.Nije bitno koliko mi proizvedemo i naravno da nismo bitni na tržištu glede formiranja cijene,ali otkupljivači ne isplaćuju niti najnižu formiranu cijenu,recimo prošle godine po Budimpeštanskoj burzi.Zato što kod nas mogu kako hoće,a po toj logici viška naše pšenice i formiranja cijene nema nikakve stvarne veze.Inače nebi Mađari imali veću cijenu od nas,ako se zna da proizvode oko 5,5mil tona i izvoze barem deset puta više od nas.Da ne spominjemo razne namete prilikom otkupa tj.ulaz-izlaz i sl. izmišljene stavke,a kodeks je posebna priča.Imamo kodeks kojeg se otkupljivači mogu pridržavati,a i ne moraju,znači kako im paše.Druga strana je što im uređaji nisu usklađeni ili baždareni,pa svaki pokazuje različito,a preko njih se formira klasa pšenice.Svaka obična malotrgovina mora imati baždarenu vagu,a ovdje okreću velike novce "na povjerenje".
Marko
prije 4 godine
Ne mislim da sam zlonamjeran, samo želim staviti stvari na svoje mjesto. Evo jedno pitanje ... pogledajte na Poslovna hrvatska bilance svih u lancu pa recite gdje su ti profiti?Čak i Agrokorove firme u segmetu proizvodnje su u minusu, a njihova kalkulacija je puno bolja od moje i tvoje zbog količina i optimizacije. Pogledajte nekog iz primarne proizvodnje, pogledajte otkupljivače i skadištenje, pogledajte preradu i pekare pa mi napišite koliko se ko opario.Pitajte Mlinara (najvećeg pekara u RH) gdje i zašto nabavlja sirovine i po kojoj cijeni.I na kraju pitajte potrošača misli li da je kruh jeftin i bi li ga platio više.Ako mislite da RH pšenica igra neku ulogu u formiranju cijene na svjetskog tržištu, živite u zablubi.Samodostatnost, tu se slažem da moramo voditi računa. Ali mi žitarica imamo, ali nam drastično nedostaje povrća, voća, mesa ... mislim na Hrvatsku. I otkako smo ušli u EU dio smo i zajedničke poljoprivredne politike te time i donekle odredili strategiju, odnosno prihvatili zajedničku Europsku
mali poljoprivrednik
prije 4 godine
Sa dužnim poštovanjem,ali g.Marko ili ste zlonamjerni ili nemate pojma o poljoprivredi.Samodostatnost u prehrani je strateški cilj svih normalnih država.Jedino kod nas to više nije strateška grana proizvodnje,jer tako uvozni mešetari imaju slobodne ruke.Slobodno tržište je pojam za slabe zemlje,dok visokorazvijene zemlje i te kako štite svoju proizvodnju na razne načine.Većina seljaka nemože skladištiti svoju robu,jer je ugovorom vezana i mora je prodati otkupljivačima kada oni i kako hoće.Ok,otkupljivač mora zaraditi,ali zar kod nas mora godinam biti daleko najmanja cijena od svih mjerodavnih burzi u okruženju,na koje su se isti uredno pozivali,kad je to njima odgovaralo.Zapitajte se tko zarađuje extra profit,ako cijena pšenice padne,a cijena pekarskih proizvoda ostane ista.Samim time sam vam odgovorio na usporedbu o npr. cijeni pšenice iz Rumunjske.Ako nije dovoljno jasno,možemo se pitati zašto država ima odobrene kvote za strane radnike i zašto nebi radnik iz Rumunjske recimo došao na vaše radno mijesto ako radi jeftinije...
Marko
prije 4 godine
Svi vi koji mislite da Vas drugi pljačkaju sazidajte silose, mlinove i pekare. I prema Vašoj teoriji ne možete promašiti. Ove Brlošićeve teze su se toliko izlizale ... prvi čovjek HPK mora imati bolje argumente.Jel vi shvaćate da smo gosporadski jedna država cijela EU? I robe potpuno slobodno putuju. Nema carine, nema zaštite ... nema! I glasali ste za to prije par godina na referendumu. Roba vrijedi koliko ju je netko spreman platiti. Odite na auto pijacu, pa probajte. Napiši koliko želiš, a kupac će u 99 posto slučajeva utjecati na konačni iznos.Baš me zanima da ste vi vlasnici mlina i netko Vam ponudi pšenicu iste kvalitete iz Rumunjske za recimo 0.8kn/kg ... biste li rekli, ne ja ću kupiti hrvatsku za 1.2kn/kg pa neka imam skuplje brašno. Pa neka mi pekari sutra govore da neće raditi s mojom firmom jer sam skup
slavonijaravna
prije 4 godine
I nikad baš nikad neću shvatiti KAKO TO DA NAMA KUPAC ODREĐUJE CIJENU NAŠEG PROIZVODA! Jel ja kad dođem u trgovinu kažem prodavaču koliko ću mu platiti za njegov proizvod!?!??? Ovog ima samo u poljoprivredi.
slavonijaravna
prije 4 godine
Kako je ovo smiješno, pa gospodine Brlošiću poslušaj se što govoriš. Ili sam ja krivo shvatio, očito si otvorio DEBELU PEKARU!
ivica
prije 4 godine
jel si ti matija pekar,jel ovaj zastupa pekarsku industriju,koja pukotina.