• Gnojidba
  • 21.11.2012.

Osnovna gnojidba okopavina

Okopavine su poljoprivredne kulture koje se siju ili sade na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju. U ove poljoprivredne kulture ubrajamo kukuruz, šećernu repu, suncokret, soju i krumpir. Visoke urode ove kulture postižu na dobro dreniranim i plodnim tlima, s pH vrijednostima tla 6 - 7 te optimalno opskrbljenim makro i mikrohranjivima. O gnojidbi okopavina savjetuje Vas dipl. ing. Višnja Mikoč, stručna suradnica Primjene

Foto: RGBStock.com
  • 1.584
  • 64
  • 0

O čemu treba voditi računa kad gnojimo ove kulture?
Potrebe za hranjivima i njihove količine u proizvodnji okopavina najbolje je utvrditi na temelju kemijske analize tla, potrebe biljaka za pojedinim hranjivima i planiranim urodima. Ove kulture razvijaju glavninu korijena u dubljim slojevima, kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj korijena i omogućilo biljkama bolju otpornost na sušu u ljetnim mjesecima. U proizvodnji okopavina tlo se u jesen obrađuje na većoj dubini oranjem (30 - 35 cm) i istovremeno se unose veće količine hranjiva u dublje slojeve tla. Ako se siju iza žitarica potrebno je nakon žetve zaorati strnište na 10 - 15 cm zbog očuvanja vlage i suzbijanja korova. Za razgradnju organske tvari treba zaorati 80 - 100 kg/ha UREE. Primjenom organskih gnojiva, npr. stajnjaka, dubokim oranjem popravljaju se fizička, kemijska i biološka svojstva tla, a sadrži i male količine hranjiva. Oranjem se može unijeti 20 - 40 t/ha stajskog gnoja. Veće količine hranjiva u proizvodnji ovih kultura dodaju se primjenom mineralnih gnojiva.

Svaka od tih kultura ima svoje specifičnosti?

Kukuruz u svojoj proizvodnji ima visoke zahtjeve za pojedinim hranjivima jer razvija veliku količinu lisne mase. Na srednje plodnim tlima za dobre prinose potrebno je usjevu kukuruza gnojidbom dodati 150 - 200 kg/ha dušika (N), 100 - 120 kg/ha fosfora (P2O5) i 120 - 180 kg/ha kalija (K2O).

Uzgoj šećerne repe obavezan je u plodoredu, a na istoj parceli može se sijati tek svake četvrte i više godina, kako bi se spriječilo širenje bolesti, štetnika i korova ponovljenom sjetvom. Najbolji predusjev za šećernu repu su strne žitarice (pšenica, ječam), zrnate mahunarke (soja) i krumpir. Za svoj rast i razvoj šećerna repa treba imati na raspolaganju optimalne količine hranjiva tijekom cijele vegetacije, koje su za većinu tala oko 140 - 160 kg/ha dušika (N), 80 - 130 kg/ha fosfora (P2O5) i 200 - 300 kg/ha kalija (K2O).

Soja je značajna leguminoza u ratarsko - industrijskim kulturama, koja razvojem bakterije Bradyrhizobium japonicum na korijenu obogaćuje tlo dušikom fiksirajući ga iz zraka i pomoću bakterija mogu se sintetizirati tri četvrtine potrebnog dušika za biljku. Dušična gnojidba pozitivno djeluje na urod soje ukoliko se unosi u proljeće, u vlažna, hladna, slabo plodna tla i kisele reakcije. Potrebe soje za hranjivima kreću se ovisno o plodnosti tla i mogućnosti fiksacije dušika: 30 - 150 kg/ha dušika (N), 60 - 120 kg/ha fosfora (P2O5) i 60 - 170 kg/ha kalija (K2O).

Suncokret je jedna od najvažnijih kultura za proizvodnju ulja, a zeleni dijelovi suncokreta pogodni su za siliranje. Pošto stvara veće količine organske tvari i njegove potrebe za hranjivima su velike, osobito dušikom, zatim fosforom i kalijem u količinama: 80 - 120 kg/ha dušika (N), 120 - 140 kg/ha fosfora (P2O5) i 160 - 180 kg/ha kalija (K2O).

Krumpir najbolje uspijeva na rahlim i prozračnim tlima, umjerene vlažnosti, te je najbolje primijeniti organska gnojiva u osnovnoj gnojidbi tijekom jeseni u količini 20 - 30 t/ha. Da bi se osigurali optimalni prinosi krumpira oko 35 t/ha treba primjenom mineralnih gnojiva dodati 100 - 140 kg/ha dušika (N), 100 - 120 kg/ha fosfora (P2O5) i 160 - 200 kg/ha kalija (K2O).

Kada treba obaviti njihovu gnojidbu?

Gnojidba svih poljoprivrednih kultura pa tako i okopavina dijeli se na gnojidbu u osnovnoj obradi tla, predsjetvenu i startnu gnojidbu te prihranu. Gnojidba u osnovnoj obradi tla obavlja se u jesen i tada se rasuto gnojivo zaorava na punu dubinu oranja. Gnojivo se prilikom oranja unosi u dublje slojeve tla što omogućuje dublji razvoj korjenova sustava, što je važno za ishranu biljaka u sušnom periodu godine kada su i potrebe biljaka za hranjivima veće. Biljkama se ovom gnojidbom daje najveći dio potrebnog fosfora i kalija, te manji dio potrebnog dušika. Kod osnovne gnojidbe primjenjuju se formulacije gnojiva koja sadrže više fosfora i kalija, a manji udio dušika ili ga ne sadrže, kao što su kompleksna mineralna gnojiva NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30. U osnovnoj gnojidbi primjenjuju se NPK mineralna gnojiva u količini 500 - 700 kg/ha ovisno o rezultatima kemijske analize tla i očekivanom urodu pojedine kulture.

Što je s predsjetvenom gnojidbom?

Predsjetvena gnojidba obavlja se zajedno sa predsjetvenom pripremom tla i tada se rasuto gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvospremačima. Cilj ove gnojidbe je da biljke u početnom razvoju imaju dovoljno pristupačnih hranjiva. Od mineralnih kompleksnih gnojiva primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hranjiva, dušika, fosfora i kalija, kao što su formulacije NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 u količinama 150 - 200 kg/ha. U startnoj gnojidbi, koja se obavlja zajedno sa sjetvom, mogu se koristiti prethodno navedene formulacije gnojiva u manjim količinama, 100 - 150 kg/ha. Gnojiva se u ovoj gnojidbi unose deponatorima na sijačicama u trake tako da su granule položene u tlo nekoliko centimetara sa strane i nešto dublje od trake u koju se polaže sjeme. Ukoliko su osnovnom gnojidbom dodane ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u predsjetvenoj gnojidbi može se unijeti sporodjelujuće dušično gnojivo UREA u količini 100 - 150 kg/ha ili UAN u količini 120 - 170 l/ha. UREOM se ne gnoje usjevi soje gdje je sjeme inokulirano bakterijama koje vežu dušik iz zraka.

I za kraj nam ostaje prihrana?

Prihrana gnojivima se obavlja u vrijeme rasta i razvoja biljaka. Cilj prihrane je da u određenim kritičnim fazama razvoja osigura veće količine pristupačnih biljnih hranjiva, osobito dušika, za daljnji intenzivan razvoj. Prihranom se dodaju dušična gnojiva, a ponekad i gnojiva koja osim dušika sadrže manje količine fosfora i kalija te mikrohranjiva, kao što je tekuće gnojivo Fertina R u koncentraciji 3 - 4 % otopine. Šećerna repa je vrlo osjetljiva na nedostatak mikroelementa bora te je osobito važno da se bor doda biljci prihranom putem lista Fertinom B. Prije zatvaranja redova treba prskati dva puta u razmaku od 14 dana s 12,5 l/ha Fertine B. U prihrani okopavina zajedno sa prohodom kultivatora primjenjuje se 100 - 150 kg/ha dušičnog gnojiva KAN - a.

Izvor: Glasnik Petrokemije d.d

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Gnojidba Poljoprivredne kulture Okopavine Prihrana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Visoravan Veliko Rujno na Velebitu