Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjemenarstvo
  • 28.03.2012.

Osječke sorte ratarskih kultura vraćaju se u bogate zemlje Azije

Znanost u službi proizvodnje hrane

  • 852
  • 38
  • 0

Tržišta zemalja nastalih raspadom bivšeg SSSR-a još uvijek pamte proizvode iz nekadašnje Jugoslavije, pa tako i sortiment osječkog Poljoprivrednog instituta, koji je u te zemlje izvozio na stotine vagona sjemena.

U to se i sam uvjerio dr. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, prilikom nedavna puta u Azerbajdžan, koji je posjetio kao dio gospodarskog izaslanstva u pratnji hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.
- Potražnja za kvalitetnim sortama i hibridima prisutna je i danas u uvjetima tržišne ekonomije pa je i razumljiv velik interes azerbajdžanskih tvrtki za uspostavljanjem novih poslova s Poljoprivrednim institutom Osijek. Prilikom posjeta Azerbajdžanu obavio sam konkretne razgovore s tri njihove veće tvrtke koje se bave uvozom i distribucijom sjemena najboljih svjetskih kultivara. Ovo je inicijalna faza, a za konkretne ugovore treba pričekati još neko vrijeme, u kojem je potrebno testirati nove naše kultivare u klimatskim i zemljišnim uvjetima Azerbajdžana - kaže dr. Zdunić. On pojašnjava da azijske zemlje bogate naftom pokušavaju riješiti i pitanje samodostatnosti u proizvodnje hrane kao sljedećeg strateškog cilja vlastite ekonomije.

Dr. Zdunić navodi da upravo u tim zemljama Poljoprivredni institut Osijek vidi svoju šansu, tim više što je svojim sortimentom već prisutan na azijskom tržištu, u Turskoj i Iranu.
- Vodeće svjetske kompanije također ulaze na to bogato i perspektivno tržište, a naša je prednost pored zaista vrhunskog sortimenta i činjenica da smo već odavno poznati na tom tržištu. Najviše se razgovaralo o sortimentu pšenice, kukuruza, suncokreta i lucerne - kaže dr. Zdunić.
Kad je riječ o osvajanju azijskih i tržišta u sjevernoj Africi, jedina prepreka trenutačno su ratne opasnosti i politički nemiri u pojedinim zemljama, primjerice Egiptu, Libiji, Iranu, koji nepovoljno utječu na poslovanje Instituta.
- Nemiri neće trajati vječno. Moramo biti spremni za ulazak na ova tržišta nakon smirivanja krize pa stoga kontinuirano održavamo poslovne kontakte s partnerima iz tih zemaljama. Vjerujemo da će nakon smirivanja doći do svojevrsnog poslovnog stampeda svih svjetskih igrača na takva mnogoljudna tržišta pa treba zauzeti što bolju startnu poziciju. Naime, što su uređenije zemlje i tržišta na koje namjeravamo izvoziti naš sortiment, to je naša šansa za istraživački i poslovni uspjeh veća - kaže Zdunić.

Inače, Poljoprivredni institut dobar dio svojih prihoda ostvaruje i izvozom znanja iz područja oplemenjivanja i sjemenarstva ratarskih kultura i po tome je jedinstven u Hrvatskoj.
- Izvoz znanja omogućava nam i vrlo jak poslovni utjecaj u stručnim krugovima tih zemalja, što nam opet omogućava početnu prednost kao instituciji. Tako se krug zatvara i opet se vraćamo na znanost kao temeljni pokretač svih procesa na Poljoprivrednom institutu Osijek. Znanost je alfa i omega višegodišnjeg procesa rada, razvoja i napretka na Institutu. Ulažemo iznimne financijske, intelektualne i organizacijske napore da tako i ostane. Prikupljanje i distribucija znanja je naš zadatak, naša misija je ostati najbolji znanstveno-istraživački poljoprivredni institut u jugoistočnoj Europi te trajno vršiti transfer znanja iz polja, kabineta i laboratorija u hrvatsku i svjetsku poljoprivredu - zaključuje dr. Zdunić.

Tržišni lider

Poljoprivredni institut Osijek vodeća je oplemenjivačka i sjemenarska institucija u Hrvatskoj s udjelom većim od 50 posto na domaćem tržištu najvažnijih ratarskih kultura. Primjerice, zastupljenost osječkih sorti pšenice na hrvatskim oranicama iznosi 55-60 posto, ječma 65-70 posto, soje 75 posto, lucerne 90 posto, stočnog graška 80 posto itd. “Samo u protekle dvije sezone povećali smo i plasman sjemenskog kukuruza na domaćem tržištu za 40 posto, a da se ukupna površina pod ovom kulturom u Hrvatskoj nije značajnije mijenjala. Ove godine imamo u planu povećati sjemensku proizvodnju svih naših kultivara zbog povećane potražnje i ostvarivanja namjera širenja na domaćem i inozemnim tržištima”, kaže Zdunić.

Gospodarski rast Azerbajdžana

“Cijeli Azerbajdžan, a pogotovo glavni grad Baku, izgleda kao jedno veliko gradilište. Posvuda niču veliki poslovno-trgovački objekti, a prisutnost velikog kapitala i ulaganja vidljiva su na svakom koraku. Godišnji ekonomski rast kreće se oko 7 posto, a stopa nezaposlenosti je samo 5-6 posto. Upravo zbog golemih rezervi nafte na kojima leži Azerbajdžan, opći je dojam da zemlja ide krupnim koracima naprijed, što je i u skladu s općim trendom kontinuiranog ekonomskog jačanja Azije posljednjih desetljeća”, kaže dr. Zdunić.

Moguća proizvodnja i u inozemstvu

Osvrnuvši se i na očekivane promjene za hrvatske proizvode na tržištima zemalja Cefte nakon što Hrvatska 1. srpnja 2013. postane članica Europske unije, Zdunić kaže da bi Institut mogao dio proizvodnje preseliti u druge zemlje. “Ulaskom Hrvatske u EU neće se bitno promijeniti poslovna politika instituta. Ipak, izlaskom Hrvatske iz kruga zemalja Cefte, postoji realna mogućnost proizvodnje sjemena i u drugim zemljama za njihova tržišta, ali ćemo ipak nastojati da najveći dio proizvodnje zadržimo u Hrvatskoj. Sve ovisi o tome hoće li postojati i koliko će iznositi određene zaštitne barijere kod izvoza sjemena poljoprivrednog bilja u zemlje nečlanice EU. S druge strane, kvaliteta naših znanstvenika, našeg sortimenta, kao i doradbeni kapaciteti, na svjetskoj su razini pa smo time izjednačeni u konkurentnosti s onima koji vode u tržišnoj utakmici na globalnoj razini”, kaže dr. Zdunić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Poljoprivredni institut Sjemenarstvo Ratarstvo Izvoz Proizvodnja hrane

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)