Osječka šećerana ove godine proizvela 73.000 tona šećera

U osječkoj šećerani Kandit Premijer završila je kampanja prerade šećerne repe. Kako je naveo Damir Rogulja, član uprave Kandit Premijera, prerađeno je više od 560.000 tona korijena šećerne repe, od kojega je proizvedeno više od 73.000 tone šećera, pretežito za tržište Europske unije.

Rogulja napominje da su, unatoč vrlo nepovoljnim klimatskim uvjetima, koji su se odrazili na sve poljoprivredne kulture, pa tako i na šećernu repu, ipak zadovoljni rezultatima ovogodišnje kampanje. Naime, proizvodnja je šećera za čak 40 posto veća nego lani. Razlog povećanoj proizvodnji šećera leži i u tomu, kako dodaje Rogulja, što se ulaskom osječkog Žita u vlasničku strukturu Kandit Grupe vratilo povjerenje kooperanata te su bile osigurane i veće količine šećerne repe.

Kad je riječ o izuzetno nepovoljnim klimatskim uvjetima, odnosno prekomjernoj količini oborina, kakve ne pamte ni stariji ratari, kod šećerne repe one su se odrazile na smanjenje prinosa i digestije. Prosječni prinos šećerne repe po hektaru iznosio je oko 50 tona, a prosječna digestija (slador u šećeru) 14,7, što je za 1,3 posto manje nego lani, kada je prosječna digestija iznosila 16.
Ove je godine, kako ističu u Kandit Premijeru, dio njihovih izuzetno kvalitetnih proizvođača zabilježio velike štete zbog ležanja vode na njivama te su pojedini od njih imali prinos od samo 20 tona po hektaru.
U Kandit Premijeru je u tijeku i ugovaranje nove proizvodnje šećerne repe. Odaziv proizvođača šećerne repe je, kako doznajemo, vrlo dobar, kako zbog vraćenog povjerenja u Kandit Premijer, koji isporučenu repu plaća na vrijeme, ali vjerojatno i zbog toga što je tvrtka za iduću godinu povećala otkupnu cijenu šećerne repe.

PRIPREME ZA ŽUTU KAMPANJU

U osječkoj šećerani planiraju, ovisno o cijeni sirovog tršćanog šećera na svjetskom tržištu, koja je od druge polovine ove godine u stalnom porastu, već početkom veljače započeti tzv. žutu kampanju, odnosno preradu sirovog tršćanog šećera. U pravilu je taj šećer do sada završavao na domaćem tržištu, dok je šećer od šećerne repe najvećim dijelom završavao u izvozu u zemlje EU.

Autor: Zdenka Rupčić