Pretraga tekstova
Završila kampanja prerade šećerne repe
U osječkoj šećerani Kandit Premijer završila je kampanja prerade šećerne repe. Kako je naveo Damir Rogulja, član uprave Kandit Premijera, prerađeno je više od 560.000 tona korijena šećerne repe, od kojega je proizvedeno više od 73.000 tone šećera, pretežito za tržište Europske unije.
Rogulja napominje da su, unatoč vrlo nepovoljnim klimatskim uvjetima, koji su se odrazili na sve poljoprivredne kulture, pa tako i na šećernu repu, ipak zadovoljni rezultatima ovogodišnje kampanje. Naime, proizvodnja je šećera za čak 40 posto veća nego lani. Razlog povećanoj proizvodnji šećera leži i u tomu, kako dodaje Rogulja, što se ulaskom osječkog Žita u vlasničku strukturu Kandit Grupe vratilo povjerenje kooperanata te su bile osigurane i veće količine šećerne repe.
Kad je riječ o izuzetno nepovoljnim klimatskim uvjetima, odnosno prekomjernoj količini oborina, kakve ne pamte ni stariji ratari, kod šećerne repe one su se odrazile na smanjenje prinosa i digestije. Prosječni prinos šećerne repe po hektaru iznosio je oko 50 tona, a prosječna digestija (slador u šećeru) 14,7, što je za 1,3 posto manje nego lani, kada je prosječna digestija iznosila 16.
Ove je godine, kako ističu u Kandit Premijeru, dio njihovih izuzetno kvalitetnih proizvođača zabilježio velike štete zbog ležanja vode na njivama te su pojedini od njih imali prinos od samo 20 tona po hektaru.
U Kandit Premijeru je u tijeku i ugovaranje nove proizvodnje šećerne repe. Odaziv proizvođača šećerne repe je, kako doznajemo, vrlo dobar, kako zbog vraćenog povjerenja u Kandit Premijer, koji isporučenu repu plaća na vrijeme, ali vjerojatno i zbog toga što je tvrtka za iduću godinu povećala otkupnu cijenu šećerne repe.
U osječkoj šećerani planiraju, ovisno o cijeni sirovog tršćanog šećera na svjetskom tržištu, koja je od druge polovine ove godine u stalnom porastu, već početkom veljače započeti tzv. žutu kampanju, odnosno preradu sirovog tršćanog šećera. U pravilu je taj šećer do sada završavao na domaćem tržištu, dok je šećer od šećerne repe najvećim dijelom završavao u izvozu u zemlje EU.
Autor: Zdenka Rupčić
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje