Od 115.000 hektara zemljišta, navodnjava se samo 2.000

Proljeće je stiglo, ratarske kulture jesenas zasijane, sve više napreduju, a niču i ovoproljetne. Kišno vrijeme kojem svjedočimo ovih dana, pogoduje kulturama. Kakvo nas vrijeme očekuje dalje, narednih mjeseci, samo dragi Bog zna, iako se u medijima mogu s vremena na vrijeme pročitati zlosutni nagovještaji velikih ovogodišnjih ljetnih vrućina i suhih dana bez padalina. Ako se obistine te slutnje, opet bi se, kao prije dvije godine, mogli suočiti s izazovima koje pred ratare nameće suša. Obilazeći te, sušne 2012. godine, sasušena polja kod Babine Grede, premijer Zoran Milanović tada je uvjerivši se u razmjere štete, izrekao rečenicu koja se dugo vrtjela u medijima.

4.000 ha pod navodnjavanjem u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji?

"Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država". Premijer je tada obišao i radilište projekta navodnjavanja u Babinoj Gredi po čijem će dovršetku biti moguće navodnjavati oko četiri tisuće hektara poljoprivrednih površina u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Do sada je u taj projekt uloženo oko 260 milijuna kuna, a za završetak projekta potrebno je osigurati još oko 180 milijuna kuna. Kada će se i odakle ti novci osigurati, u ovom trenutku nitko ne zna.

"Problem navodnjavanja u našoj županiji je što mi nemamo vode i sve dok se ne riješi taj problem u Biđsko-bosutskom polju, na cijelom potezu od Babine Grede do Lipovca, nećemo moći navodnjavati. Malo nam je vode na raspolaganju, treba ju dovesti iz Dunava i Save, ali to su radovi i projekti koji unatrag dvije godine nemaju potporu iz državnog proračuna. Riječ o investicijama od po 50-ak milijuna kuna. Država je prema njima prilično ravnodušna, a ni u ovoj godini nisu predviđena nikakva sredstva. Na jednu stranu apliciraš za navodnjavanje, a nemamo riješen osnovni preduvjet – dovoljne količine vode na raspolaganju", kaže Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije.

500.000 ha zemlje pogodne za navodnjavanje, a novca nema - jesu li EU fondovi rješenje?

Po njegovim riječima, od 115.000 hektara obrađenog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji navodnjava se samo 2.000 hektara, dok se u cijeloj Hrvatskoj od 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih površina, navodnjava tek nešto manje od 30.000 hektara. Do 2020. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti navodnjavano oko 65.000 hektara. Procjenjuje se da naša zemlja raspolaže s oko 500.000 hektara zemlje pogodne za navodnjavanje.

Matić navodi kako je županija odredila niz lokacija pogodnih za provedbu projekta izgradnje sustava navodnjavanja, ali da već dvije godine, s razine države, nema sredstava kako bi se ti projekti, koji se nalaze u različitim fazama provedbe, priveli kraju. "Jednostavno nemamo vode i na nama je da vodu iz Save i Dunava usmjerimo u naše sustave navodnjavanja. S obzirom da je izostala pomoć države, kandidirat ćemo projekte navodnjavanja za sredstva EU i na tome u ovom trenutku radimo", pojašnjava.

Pilot projekte izgradnje sustava navodnjavanja financira država

Riječ je prije svega o pilot projektima izgradnje sustava navodnjavanja Biđ-bosutsko polje kojim bi se na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije navodnjavalo oko 4.000 hektara poljoprivrednih površina i u čiju je izgradnju od planiranih 428, do sada uloženo 259 milijuna kuna i Opatovac kojim bi se na području općine Lovas, navodnjavalo 705 hektara, a u koji je do sada uloženo 40 milijuna kuna. Oba ta projekta u 100-postotnom iznosu financira, odnosno ima obvezu financirati država, dok po 50 posto država i županija sudjeluju u financiranju izgradnje sustava navodnjavanja Kajiševac (320 ha), Sopot (700 ha), Penave (1000 ha), Ervenica (700 ha), Blata (550 ha) i Lipovac (800 ha). Osim ovih projekata, cijeli je još niz manjih poput sustava navodnjavanja 52 ha dobra vinkovačke Poljoprivredno-šumarske škole.

Optimalno korištenje prirodnih resursa tala i voda za povećanje uroda

Matić smatra kako danas, barem u slavonskim županijama, kad je riječ o gospodarenju vodama, ne nedostaje inicijative. Odrađene su brojne aktivnosti, financirani značajni izdaci, ali raspoložive vode za sve veći broj ozbiljnih korisnika još uvijek nažalost nema. Neprihvaćanje lokalnih i regionalnih inicijativa odgađa poželjna rješenja unedogled. Nije realno očekivati da se suša može suzbiti navodnjavanjem, no realno je očekivati da se navodnjavanjem može promijeniti struktura biljne proizvodnje u korist radno intenzivnijih kultura i kultura sa značajno većim dohotkom, smatra dio stručnjaka. K tome, izazovi koji su pred poljoprivredom u smislu bioenergije, govore o potrebi druge žetve, koja je bez vode vrlo neizvjesna. Valja podsjetiti kako je Vlada RH još početkom 2004. godine započela aktivnosti za izradu strateškog plana unapređenja poljoprivrede primjenom navodnjavanja s ciljem osiguranja uvjeta za optimalno korištenje prirodnih resursa tala i voda.

Primjenom navodnjavanja može se očekivati povećanje prinosa i do 55 posto

Osnovano je Nacionalno povjerenstvo i Stručni tim za izradu i koordinaciju Nacionalnog projekta navodnjavanja te je u srpnju 2005. godine izrađen i strateški dokument – Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV). Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije dovršen je još 2006.godine i njegovi autori, Marijan i Antun Medić navode kako se primjenom navodnjavanja može očekivati povećanje prinosa u prosječnoj godini za merkantilni kukuruz za cca 30-35%, za sjemenski kukuruz za 35%, za soju za 40-45%, za lucernu za 35%, za povrće je različito, a u prosjeku se može očekivati povećana proizvodnja za 40% i više, za voće u uvjetima navodnjavanja se mogu očekivati povećanja od 30-55%, kod vinograda mjera navodnjavanja može dati znatne proizvodne rezultate u proizvodnji stolnih vrsta grožda, dok za vinarsku proizvodnju treba uzeti u obzir ekološke uvjete i vodu dodavati u uvjetima nedovoljnih oborinskih voda. U sušnim razdobljima primjenom navodnjavanja može se očekivati veće povećanje uroda kod svih kultura, tvrde ta dvojica stučnjaka.

Ne želeći čekati državu i županiju, neki su poljoprivrednici, poput Ceranca Mirka Boškovića još prije nekoliko godina investirali u vlastiti sustav navodnjavanja i sada ih ne muče brige hoće li ili neće biti suše. Takvi su pojedinci međutim rijetkost jer većina poljodjelaca novca za takve investicije nema ili su procijenili da im se s obzirom na male površine koje obrađuju, sve skupa ne isplati. Ostaje im jedino da čekaju da se država pokrene i sustav onih koji određuju što je prioritet u hrvatskoj poljoprivredi reagira i prepozna problem te navodnjavanje kroz državno i ulaganje županije dođe i do njihovih njiva. Bilo bi stoga dobro da se za projekte navodnjavanja unatoč krizi, ipak iznađu bilo kakvi novci, a sve kako ne bi i pored obilja vodotoka i voda ostali prepušteni ćudima vremenskih prilika i neprilika te malo pa malo, zbrajali štetu od sušnih godina. Sve do tada i dalje će nažalost vrijediti ona premijerova s početka teksta o propuštenim prilikama i slučajnostima.

Foto: depositphotos.com