• Napad gusjenica
  • 04.10.2015. 09:15

Nova vrsta gusjenica na uljanoj repici

Iskusni ratar s bjelovarskoga područja primijetio je na uljanoj repici nepoznatu vrstu gusjenica, ali ni agronomi nisu uspjeli odgonetnuti o kojoj je riječ. No zaključeno je da ih ima na repici posijanoj uz zakorovljena strništa.

  • 839
  • 69
  • 0

Agronomi kažu kako ih gotovo svake godine dočeka neko novo iznenađenje u zaštiti bilja, uzrok čega je najčešće vezan uz klimatske promjene.

Tako su ovih dana dobili pitanje jednog poljoprivrednog proizvođača iz Trojeglave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, vezano uz gusjenice na uljanoj repici, no odmah je bilo jasno da se radi o pagusjenicama repičine ose listarice (Athalia colibri).

Štete bi mogle biti velike

Nepoznata vrsta gusjenica na uljanoj repici bjelovarsko-bilogorskog područja!

"Izlaskom na teren, pronašli smo vrlo proždrljive i živahne gusjenice u dosta velikom broju, na biljkama i oko njih. S obzirom na osjetljivi razvojni stadij uljane repice, štete bi mogle biti velike.

Gusjenica je vrlo slična vrsti Heliothis armigera, no za točnu determinaciju treba puno stručnog specijalističkog znanja, tako da ne možemo reći o kojoj se vrsti radi", kaže Jadranka Berić iz Savjetodavne službe.

Prešle s korova na repicu

Uz parcelu na kojoj je uljana repica, nalazi se strnište zakorovljeno ambrozijom (Ambrosia artemisiifolia). Pregledom te parcele, na svakoj biljci ambrozije također su uočene gusjenice iste vrste, pa se može zaključiti da su s korova prešle na uljanu repicu. Poljoprivrednik je spomenuo da su istu vrstu gusjenica primijetili i tijekom kombajniranja soje, koja je također bila zakorovljena ambrozijom. Posljednjih dana pregledani su usjevi uljane repice na još nekoliko lokacija, koje se također nalaze uz zakorovljena strništa te su i na njima primijećene sporne gusjenice.

Primjećeno je da se pojavljuju na usjevima uz zakorovljena strništa

"Kod uljane repice koja ima razvijena tri ili više lista, štete mogu biti velike, no biljka u tom stadiju ipak može podnijeti ovakav napad i preživjeti. Štete na uljanoj repici bit će manje ukoliko je sjetva obavljena na optimalnu dubinu uz provođenje potrebnih agrotehničkih mjera.

Jer, na taj je način osigurano brzo nicanje s optimalnim sklopom biljaka. Za suzbijanje ovih vrsta gusjenica u našoj zemlji nema registriranih insekticida, jer to i nije uobičajena vrsta štetnika na ovoj kulturi. Dobre rezultate mogla bi dati primjena insekticida, dozvoljenih za suzbijanje štetnika uljane repice koji se javljaju u jesen, primjerice repičine ose listarice i repičinih buhača, pod uvjetom da gusjenice budu u prvim razvojnim stadijima", dodaje Berić.

Pri pregledu usjeva na nekim parcelama, uočene su i veće štete od gusjenica sovica pozemljuša. Raširenija pojava ovog štetnika također se može povezati uz vrijeme, budući da su to migratorske vrste koje dolaze iz južnijih krajeva. Šteta se prepoznaje po tome što gusjenica pregrize korijenov vrat ili stabljiku te je uvlači u zemlju. Tijekom dana sakrivaju se iza grudica zemlje ili se uz biljku nalazi manja rupa u kojoj se nalaze.

Osim nepoznatih, štete rade i gusjenice sovice pozemljuše

"Lako se prepoznaju, jer su zemljaste boje, golog, sjajnog tijela i na dodir se sklupčaju. Potreba za suzbijanjem postoji ukoliko se pronađe jedna do dvije gusjenice po m², no ukoliko je sklop slabiji, broj može biti i manji. Za suzbijanje sovica pozemljuša u ratarskim kulturama, dozvolu imaju insekticidi Dursban E-48, Nufos i Pyrinex 48 EC. Suzbijanje će biti učinkovitije ukoliko se provodi kada su gusjenice u prvim razvojnim stadijima", zaključuje Jadranka Berić.

Tretiranja treba provoditi kasno navečer ili rano ujutro kada sovice pozemljuše izlaze iz svojih skloništa. Iz svega navedenog možemo zaključiti da je svaka godina specifična zbog različitih klimatskih prilika i da stalno treba obilaziti usjeve kako bi se eventualni problemi na vrijeme uočili i riješili.


Povezana biljna vrsta

Uljana repica

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 %  i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Pročitaj više »

Tagovi

Agronomi Klimatske promjene Trojeglava Bjelovarsko-bilogorska županija Gusjenice Uljana repica Repičina osa listarica Heliothis armigera Determinacija Jadranka Berić Savjetodavna služba Zakorovljena strništa Ambrozija Štete Sovice podzemljuš


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Današnja situacija.. ;)