Niska razina proteina ruši cijenu na 1,05kn/kg?

Vrhunac je žetve pšenice. Doduše, na mnogim poljima pšenica je već požnjevena, na nekima kombajni marljvo žanju, a tek je manji dio površina koje tek čekaju na vršenje. Na poljoprivrednim površinama Poljoprivredne zadruge Napredak iz Županje čiji su kooperanti jesenas pšenicom zasijali oko 3.800 hektara, žetva samo što nije završila.

Kako nam je kazao Marko Bačić, upravitelj te zadruge koja je nositelj ratarske proizvodnje u županjskoj Posavini, žetva bi trebala biti gotova do kraja ovoga tjedna. Ta zadruga okuplja oko 1.100 kooperanata s ukupno oko 12.000 hektara oranica. Mnogi ratari tvrde da se prošle godine za vrijeme sjetve nije ni znalo da će se Kodeks otkupa primjenjivati već od ove godine. Drugi su se pak i bez prethodne najave pripremili jer zbog nedostatka proteina, prošle su godine ostale goleme količine neotkupljene pšenice, što je bio sasvim dovoljan razlog za nabavu druge vrste sjemena i prilagodbe načinom gnojidbe.

Suša i nedostatak agrotehnike

Ratari imaju dobre prinose, ali ostaju bez očekivane zarade.

"Očekujemo urod između 16 i 17 tisuća tona pšeničnog zrna, a što se tiče prinosa, on je nešto malo bolji nego prošle godine. Nekakav prosjek se kreće od 4,8 do 7,5 tona po hektaru. Vlaga je normalna i kreće se oko 12,5%, a hektolitar je preko 83, čime smo zadovoljni. Nismo međutim zadovoljni s unutrašnjim parametrima kao što su protein kod kojega je prosjek 12 do 12,4 i gluten uz prosjek 24%. Očekivali smo više. Pretpostavljavam da je razlog tomu suša koja je bila prije mjesec i pol dana i kada je došla kiša, to je bio trenutak kada je pšenica presječena u nalijevanju", navodi Bačić.

1,05 kuna po kilogramu stočne pšenice

Žetva je obavljena na gotovo 50% površina, prosječni prinosi kreću se od 5 do 6 tona po hektaru, hektolitarska težina od 79 do 80.

Naime, pšenice s proteinima ispod 10,5%, bez obzira na hektolitarsku težinu, pripadaju u takozvanu stočnu pšenicu čija će cijena sigurno biti znatno manja od one za mlinarsku pšenicu najniže klase. Još prošle godine, kada je osnovni parametar bila hektolitarska težina, te su pšenice bile gotovo ekstrakvalitetne, tvrde s terena. I s takvom proteinskom klasifikacijom Kodeksa za otkup, kažu ratari, mogu se složiti, ali uz uvjet da se cijena zna ranije, kako bi svaki proizvođač unaprijed mogao odlučiti što će proizvoditi, točnije, koliko će uložiti u proizvodnju.

Što se cijene tiče, neslužbene su informacije da će dio otkupljivača za stočnu pšenicu plaćati 1,05 kuna po kilogramu, a za onu III. klase izdvajat će pet lipa više. Kako je rečeno na tradicionalnom sastanku o temi žetve u organizaciji Županijske komore Osijek, prema kodeksu otkupa, koji je usuglašen sa seljačkim udrugama, mlinovima i Ministarstvom poljoprivrede, pšenica do 12,5% proteina je treće klase, do 14% je druge klase, a s više od 14% prve klase.

Struka upozorava kako zabrinjava nizak postotak proteina.

Antun Laslo kaže da je neizvjesnost velika. I cijene i kvalitete. Pivarski ječam na negovim poljima nije ispunio očekivanja.

Nekima dosta 1,20 kuna za mlinarsku pšenicu

Prema Bačićevim očekivanjima, cijena ovogodišnjeg roda pšenice ne bi smjela biti manja od prošlogodišnje, kada je iznosila 1,20 kuna po kilogramu. "Mislim da bi to bila zadovoljavajuća cijena s kojom se mogu pokriti proizvođači s uhodanom proizvodnjom i koji se poljoprivredom bave na ozbiljan način", kaže te dodaje kako je u svakoj proizvodnji, pa i u ratarstvu, bitno koliko se poštivaju osnovni postulati ratarenja. Napominje, i kako se naši ratari često puta sustežu u gnojidbi i zaštiti, i griješe. Kada si se već odlučio i zasijao određenu površinu, moraš kulturi koju si posijao dati sve ono što joj pripada, jer u protivnom za rezultat ćeš imati male prinose i nekvalitetan urod, navodi i kaže kako je svjestan da ljudi danas nemaju novca i da je kriza, ali kako to kukuruz ili pšenica ne znaju. Ili ćeš uspjeti ili propasti, navodi Marko Bačić.

30% manje površina pod pšenicom

Inače, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji pod pšenicom je između 27 i 28 tisuća hektara, što je za čak 30-tak% manje zasijanih površina tom kulturom nego prijašnjih godina. Ako je suditi prema očekivanjima ovdašnjih seljaka, najrealnija otkupna cijena za pšenicu bila bi između 1,40 i 1,70 kuna po kilogramu. Sve drugo, za njih je malo i nedovoljno za bilo kakvu pristojnu zaradu. Prema riječima Dragana Modica iz Bošnjaka, prinos bi na njegovim poljoprivrednim površinama trebao biti dobar, čak i nešto bolji od očekivanog.

"Očekujem kako bi prosječan prinos mogao biti oko 6 tona, što je više nego što sam očekivao jer imam nekoliko manjih parcela koje su podbacile i umanjuju ukupan prinos", navodi taj ratar dodajući kako je zadovoljan kvalitetom pšenice. Još kada bi tako bilo i s otkupnom cijenom, zadovoljstvo bi bilo potpuno.