Nestašica goriva zaustavila sjetvu pšenice

Optimalni rokovi za sjetvu pšenice su u tijeku, vremenski uvjeti gotovo idealni, međutim seljaci još nisu ušli u polja niti pokrenuli sijaćice. Jedan od osnovnih razloga tomu je, kako ističe Stanko Zdravčević, glavni tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije, što na crpkama nema plavog dizela.

Međutim, Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, ističe još neke od problema koji ove godine muče poljoprivredne proizvođače, a zbog kojih možda neće biti na vrijeme moguće obaviti sjetvu pšenice.

- Osim nedostatka plavog dizela koji, prema našim informacijama, na crpke trenutno stiže “na kapaljku”, ove je godine veliki problem i što se berba kukuruza, iza kojeg seljaci većinom siju pšenicu, ne odvija uobičajenom dinamikom kao ranije. Neki od seljaka u sjetvu pšenice još ne ulaze jer se drže naputaka struke i znanosti da rana sjetva znači i veću mogućnost obolijevanja, što povlači i dodatna ulaganja odnosno dodatni trošak. Problem predstavlja i nedostatak skladišnih kapaciteta kao i nezainteresiranost otkupljivača da ponude odgovarajuću cijenu. Neki od njih, naime, seljacima nude 60 lipa za kilogram kukuruza, što je smatra se, ponižavajuće jer su ulaganja u tu proizvodnju bila vrlo skupa, kaže Nad, te napominje i da su inputi u proizvodnji pšenice enormno poskupjeli.

Nakon sjemena pšenice koje je također skuplje nego lani, drastično je poskupjelo mineralno gnojivo i do čak 100 posto. Primjerice, vreća najtraženije 15-ice bila je 200, a sada je 400 kuna, a pakiranje mineralnog gnojiva 10:20:30 od 1.200 kg stoji i do 1.000 eura. Litra plavog dizela, kada ga se može nabaviti, stoji 5,60 kuna. Tako da je, prema grubim procjenama, ovogodišnja sjetva pšenice skuplja i do 80 posto od lanjske, kaže Nad. Za razliku od seljaka neki od velikih sustava, poput Novog agrara, sav su repromaterijal, uključujući i gorivo, osigurali na vrijeme, oslobodili površine i pšenicom su već zasijali veći dio planiranih površina. - Novi agrar je sjetvu pšenice već obavio na 60 posto od 3.600 ha planiranih površina. Sjetvu pšenice smo, kao i do sada, počeli početkom listopada jer iz iskustva držimo da je idelano pšenicu zasijati do početka druge dekade listopada. Ranije nego ostali krećemo sa sjetvom pšenice i stoga jer računamo i na moguću pojavu kiše koja može zaustaviti sijaćice, kaže Marko Vučemilović Šimunović, direktor Novog agrara, te dodaje kako su isto tako vrlo uspješno obavili sjetvu ječma na 700 ha i uljane repice na 1.200 ha koji su već nikli. Z.RUPČIĆ