• Otkupna cijena pšenice
  • 16.06.2014. 13:35

Nema kruha od pšenice

Svake godine ista priča. No, bilo je i dobrih godina za pšenicu, kako za urod tako i za cijenu. Međutim, ove godine izgleda ništa neće biti dobro.

Foto: depositphotos.com
  • 1.528
  • 199
  • 0

Žetva pšenice je pred vratima, a ovih dana počinje i žetva ječma. Ječam je dozrio nešto ranije nego inače. Kakvi nas prinosi očekuju, nitko ne zna, niti želi davati bilo kakve prognoze. Ovakvu situaciju sa vremenskim neprilikama nitko ne pamti pa je procjena uroda teža i neizvjesnija nego inače. Pšenica još nije zrela, međutim na njoj je vidljivo da će podbaciti više nego što se u početku, kada ju je zahvatila bolest, očekivalo. Većina je ratara izvršilo dvije zaštite, a neki čak i tri, sve kako bi spriječili širenje bolesti. Međutim, to je samo privremeno usporilo napredovanje bolesti koja se još više proširila nakon zadnjih kiša.

Proizvodnja žitarica u Hrvatskoj potpuno neisplativa

To je sve dovelo do toga da na njivama imamo jako lošu pšenicu te jako skupu proizvodnju koja je zbog jedne ili dvije dodatne zaštite, financijski prezahtjevna za uvjete koji vladaju. Ratari su te zaštite izvršili na preporuku struke i one nisu nimalo jeftine, a rezultata nema. Proizvođači zaštitnih sredstava sigurno trljaju ruke jer nikad nisu prodali ovoliko fungicida pa gotovo da ih više ni nema u prodaji jer je sve rasprodano, a rezultata na poljima nema. Hoće li netko preuzeti odgovornost za ovo i možda smanjiti cijene tih preparata ili čak otpisati dio duga zbog nedjelovanja istih? Ne, naravno da neće.

Zaduživanje i nedostatak skladišnog prostora

Ovih dana je ranije nego ikad započela priča o otkupnoj cijeni pšenice. Domaći otkupljivači opet spominju neke cijene koje nemaju veze sa zdravim razumom, pozivajući se na to kako pšenice ima u Ukraijni ili možda Australiji, uz prijetnju kako će radije pšenicu uvesti nego je pošteno platiti svojim seljacima, na čijim leđima su zaradili bogatstvo. Trenutno je najveći problem poljoprivrednika zaduženost prema organizatorima proizvodnje te nedostatak vlastitog skladišnog prostora. Otkupljivači to znaju i debelo to koriste, ali ne uzimaju u obzir da možda većine poljoprivrednika nagodinu neće ni biti. Možda nagodinu neće imati od koga oteti pšenicu pa će onda stvarno morati uvoziti sirovinu. Samo, ta pšenica neće biti jeftina kao domaća, jer proizvođači vani cijene svoj rad. Neka nam oni koji formiraju cijenu u Hrvatskoj objasne na osnovu čega su utvrdili cijenu. Nažalost, nitko čak ni ne zna tko točno definira cijene naših proizvoda, a kamoli gdje ćemo ih plasirati. Evo, neka samo objasne javnosti na osnovu čega su došli do cijene od 1 kn, dok je recimo u Francuskoj cijena 1,5 kn? Mislim da odgovor na to pitanje nikad nećemo dobiti jer nitko neće javno priznati da radi na tome da opljačka selo i seljaka.

Otkupljivači iz Slovenije i Austrije zainteresirani za hrvatsku pšenicu

Poljoprivrednike redovno obilaze i kontaktiraju i otkupljivači iz Slovenije i Austrije. Po prvi put imaju izbora i kako stvari stoje, neće biti prepušteni domaćem monopolu koji su dogovorom stvorili otkupljivači. Postoje dobre šanse da se velik dio pšenice izveze, a ako se ostvare najave da će neki otkupljivači plaćati pšenicu 1kn, moguće je da izvezu cjelokupan urod. Naime, otkupljivači koji ovih dana obilaze domaće proizvođače, nude 1,4 kn za kilogram, uz avansno plaćanje te osiguran prijevoz. To nas ne bi trebalo čuditi jer je cijena pšenice u EU daleko veća od 1,4 kn i jasno je zašto se Slovenci okreću nama, a ne idu u Ukrajinu po jeftinu pšenicu. Logično je za očekivati da se mnogi neće usuditi prodati svoju pšenicu van jer su u prošlosti prevareni, ali polako se ide u pravom smjeru. Nitko nam ne garantira da nas neće prevariti i neki domaći kupci, a ne bi nas ni čudilo da naše čudesno ministarstvo koje je je uvijek na strani krupnog kapitala, a ne seljaka zbog kojeg i postoji, donese neku ludu odluku o zabrani izvoza i tako sve upropasti.

Uskoro ćemo saznati hoće li biti razumijevanja od strane domaćih otkupljivača te će ponuditi cijenu kao i stranci, ili će ostati pri svome i sustavno hrliti u uništenje svakog ratara koji je ove godine preživio sve moguće elementarne nepogode, samo ovu neće. Imamo stotine udruga i komoru, ali nikog nije briga za poljoprivrednike, već samo za svoj interes. Tako nema više ni straha od prosvjeda ili bilo kakve druge pobune jer su sada razjedinjeni više nego ikad, a ujediniti ih može samo zajednički cilj. Naći pravog kupca za svoju robu. Ne iz nekog inata ili osvete otkupljivačima ili građanima (koji ionako nemaju jeftine proizvode bez obzira što imamo za 50 posto jeftiniju pšenicu nego EU), već da prežive.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Ječam

Ječam

Sinonim: - | Engleski naziv: Barley | Latinski naziv: Hordeum vulgare L.

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa (izmrvljeno zrno koje se koristi za dodavanje... Pročitaj više »

Tagovi

Cijena Pšenica Ječam Žetva Otkupljivači Seljaci Urod Neisplativost proizvodnje Nedostatak skladišnog prostora Zaštitna sredstva Zaduženost Slovenski otkupljivači Avansno plaćanje Prijevoz Zabrana izvoza Prosvjed Pobuna EU Žetva Širenje


Autor

Darko Labazan

Poljoprivredni proizvođač ratarskih kultura iz Baranje. Aktivan na polju i internetu, donosi informacije iz prve ruke. Sudjeluje u konstruktivnim temama na agroklub.com te na brojnim forumima i drugim internet okupljalištima ratara.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi