Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nakon žetve
  • 01.07.2013.

Ne spaljivati žetvene ostatke!

Spaljivanje žetvenih ostataka dopušteno je iznimno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetočina

  • 553
  • 50
  • 0

Dva su glavna načina manipulacije sa slamom nakon žetve: zaoravanje na njivi i odvoženje s njive na daljnje korištenje, najčešće kao prostirke u stočarstvu. Nažalost, prisutan je i treći način, iako je u razdoblju sazrijevanja i žetve strnih žitarica i uljane repice zabranjen, a to je nepopularno i učestalo paljenje strništa i slame. To je najštetniji i najrizičniji mogući način koji svakako treba prekrižiti i zaboraviti.

Zaoravanjem svih biljnih ostataka pogotovo u današnje vrijeme kad je stajski gnoj u gnojidbi tla zastupljen u jadnom i vrlo niskom, gotovo zanemarivom postotku, na neki način oplemenjujemo naše obradivo tlo u strukturnom i organskom smislu. Ovdje se može lagano prepoznati ekonomski faktor vidljiv na uštedi u gnojidbama sljedeće kulture. Sve se ovo može dokazati analizama tla. U suprotnom, ovi se efekti gube i zato paljenje strništa ne smije biti mjera gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.

Spaljivanje žetvenih ostataka dopušteno je iznimno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetočina o čemu postoji službena naređena mjera (upravna mjera) nadležne Poljoprivredne inspekcije i prethodna obavijest ovlašteniku lova najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i okoliša, uz poduzimanje mjera zaštite od požara.

Razlozi koje smo već naveli vezano za štetnost uništavanja biljnih ostataka nakon žetve strnih žitarica i uljane repice, mogu se potkrijepiti i činjenicama iz okvira tloznanstva, pa tako možemo napomenuti da su flora i fauna u tlu obradivog poljoprivrednog zemljišta osjetljivi na djelovanje požara, visokih temperatura i toplinske energije u dubinu tla.

Po jednom hektaru zemljišta srednje kvalitete u dubini od pet do dvadeset centimetara prema istraživanjima tla, nalazi se oko 140 kilograma algi i oko 10.000 kilograma raznih gljivica i bakterija. Također po jednom hektaru zemljišta iste kvalitete i navedenoj dubini sloja zemljišta nalazimo oko 4.200 kilograma glista i drugih beskičmenjaka. Kada se uzmu svi navedeni parametri flore i faune, računajući i razgradnju bio mase, ukupna količina živih organizama bitnih za održavanje i opstanak prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta iznosi oko 25.000 kilograma po hektaru.

Navedeni živi organizmi flore i faune u tlu poljoprivrednog zemljišta ostaju na životu pri normalnim temperaturama vezano za godišnja doba. Većina na temperaturama od 10-20°C, ili iznimno 20-35°C, a manji broj organizama ostaje na životu pri temperaturama od 50-60°C, a samo rijetki do 80°C.

Vezano za vegetaciju i djelovanje temperatura požara na nisko raslinje, ratarske kulture i trajne nasade, naglašavamo da temperature izgaranja mase strništa i slame iznose 200-400°C, a predaja topline pri dnevnim temperaturama u zraku po otkosima slame u dubinu obradivog tla, dosegnut će zasigurno do kritičnih 35- 50°C za floru i faunu u tlu kao i kritičnih 60°C za raslinje, lišće i stabljike ratarskih kultura, te grančice trajnih nasada, voćnjaka i vinograda.

Kontrolu ispunjavanja propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, a obveznici ispunjavanja uvjeta dužni su provoditi upravljanje žetvenim ostacima na poljoprivrednim površinama u vlasništvu ili na korištenju. Za neodobreno i protupravno spaljivanje žetvenih ostataka predviđeno je umanjenje izravnih plaćanja za tekuću godinu od 15 do 100 posto iznosa, ovisno o jednom ili više propuštanja propisanih mjera i težini posljedica.

Za ne provođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara namjerno ili iz nehaja i nastale posljedice, odgovorna je svaka fizička i pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi sukladno Zakonu o zaštiti od požara.

Autor: Alen Kuns


Tagovi

Spaljivanje žetvenih ostataka Slama Zaoravanje Požari Zaštita od požara Obrada tla Zakon Zaoravanje Flora Fauna


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ovogodišnji zasad, prvi plodovi i prve količine proizvedenog kašastog soka od Gorke dinje.