Donosimo rezultate pokusa navodnjavanja kukuruza sustava "kap po kap" odrađenim na tri lokacije u istočnoj Hrvatskoj. Saznajte kako se postavljaju, utječu na prinos, ali i o kolikoj investiciji je riječ.
Blage zime često i bez snježnog pokrivača, sušna ljeta s ekstremno visokim temperaturama, nepovoljan raspored i količina padalina tijekom vegetacije, ostavljaju trag na ukupnim prinosima usjeva.
Vođeni ovim čimbenicima te prateći trendove u regiji, tvrtka Rivulis Irrigation je zajedno sa svojim partnerom i generalnim distributerom za Hrvatsku, Zeleni Hit d.o.o. iz Rugvice u 2022. odradila pokuse primjene sustava "kap po kap" u kukuruzu.
Primarni cilj bio je osiguravanje dovoljne količine vode tijekom kritičnih razvojnih faza kukuruza, postizanje optimalnih prinosa te opravdati isplativost dodatne investicije. Najkritičnije faze su cvatnja, oplodnja i punjenje zrna.
"Ako dolazi do stresa uzrokovanim nedostatkom vode, dnevno možemo izgubiti i do šest posto ukupnog prinosa, što znači da sedam do 10 dana bez dovoljne količine vode može prepoloviti naš ukupan očekivani prinos", istaknuli su iz tvrtke Rivulis Irrigation.
Kažu nam da su pokusi odrađeni kod tri proizvođača na isto toliko lokacija u istočnoj Slavoniji (Tompojevci, Čeminac i Harkanovci). Kao rješenje za navodnjavanja korištene su T-Tape trake za navodnjavanje debljine stjenke 7 mila, 30cm razmaka između kapaljki te potrošnje od 3,4 litre po dužnom metru na sat.
Kao distributivna mreža korištena su takozvana LayFlat crijeva koja se jednostavno postavljaju, lagano se manipuliraju, a koja su otporna na vremenske uvijete i one na terenima. "S obzirom na izvor vode te kako bi zaštitili sustav korišteni su i 130 mikronski mrežni filteri. Traka se postavljala mehanički, strojno i to plitko ispod površine tla (5-10 cm)", pojasnili su.
Jedna traka između dva reda kukuruza, tj. jedna traka svaki drugi red. Kažu da je razlog njezina postavljanja ispod površine tla višestruk. "S obzirom na to da govorimo o laganim materijalima, bilo je potrebno osigurati da traka ostane na svom mjestu kada je usjev još mali i ne osigurava dovoljnu zaštitu od vjetra", istaknuli su.
Nadalje navode da su ju tako sakrili od ptica koje bi u ranim fazama mogle učiniti štetu u potrazi za vodom. "Njezino kapilarno kretanje kroz tlo je puno izraženije kad je ukopana", dodali su.
Napominju da je za postavljenje sustava na jedan hektar potrebno 30-45 minuta, a s postavljanjem kreću od faze 4-5 lista pa najkasnije do zadnjeg mogućeg ulaska traktora u usjev.
"U tom slučaju međuredna kultivacija je u potpunosti izbačena i za njom nema potrebe", objašnjavaju. Naime, kapilarnim navodnjavanjem ne dolazi do pojave pokorice, a gnojivo se dodaje tijekom kultivacije putem sistema.
"Ovakvo rješenje je jednostavno, lako se postavlja, sakuplja i uklanja, jednostavno se kontrolira i upravlja s njime te je u konačnici dovoljno efikasno da rezultira povećanim prinosom", ističu iz spomenute tvrtke.
Sakupljanje trake nakon žetve se također radi strojno, a vrijeme potrebno da bi se uklonila s površine jednaka je kao i kod instalacije sustava.
Tijekom vegetacije voda nije dodavana nasumično već, prema odgovarajućoj vegetativnoj fazi, preporuke su dobivene putem aplikacije Reelview. "Putem satelitskih snimaka pratimo razvoj usjeva te na temelju dobivenih podataka možemo utvrditi u kakvoj je kondiciji sami usjev, vegetativan razvoj biljke te varijabilnost vlažnosti", napominju.
Kada govorimo o aplikaciji vode, treba spomenuti kako za jedan hektar kukuruza ovakav sustav troši 25m3 vode na sat. S obzirom na to da je prošla godina bila ekstremno sušna i natprosječno topla tijekom sezone navodnjavano je između 12 i 15 puta u obrocima po 100m3 vode i to u intervalima od svakih 7 do 10 dana, a tijekom najkritičnijih faza cvatnje i oplodnje te nalijevanja zrna, svakih 4 do 5 dana.
"Razlika tijekom vegetacije između navodnjavanog i nenavodnjavanog kukuruza postajala je izraženija te je već u ranoj fazi bilo očito kako će ona i u prinosu biti poprilična", napominju iz tvrtke Rivulis Irrigation.
Kukuruz koji nije dobivao vodu imao je problema s oplodnjom i zametanjem, te se u ranoj fazi počeo "potpaljivati", onaj koji je bio navodnjavan nije pokazivao probleme s rastom i razvojem. Biljke su bile zdrave, vegetativno jake i otpornije, bez vidljivih problema s oplodnjom i punjenjem zrna.
"Na dan žetve ta je razlika postala stvarnost. Na službenom vaganju ona u prinosu premašila je sva očekivanja i procjene", istaknuli su iz ove tvrtke.
Naime, kontrolna vaganja vršila su se paralelno jedan hektar navodnjavanog kukuruza u usporedbi s tolikom površinom nenavodnjavanog. U pitanju je bilo pet različitih hibrida i FAO grupa. Sklop sadnje bio je isti i to 90.000 biljaka po hektaru što je isto jedan pomak od standardnog sklopa koji se uobičajeno radi u Hrvatskoj, a to je 75.000 biljaka po ha.
"Ovim pokusom smo htjeli pokazati da upravo koristeći sustave kap po kap možemo osigurati optimalne uvjete kako bi kukuruz mogao podnijeti ovako gusti sklop", napominju iz Rivulis Irrigation-a.
Tablica: Rezultati vaganja
Kako pojašnjavaju, razlika u vaganju vlažnog zrna varira od 126 do 139 posto veći prinosi u korist navodnjavanog kukuruza, dok razlika s izračunom vlage zrna od 14 posto varira od 116 do 125 posto veći prinosi u korist navodnjavanog kukuruza.
Ovakvi rezultati su sami po sebi dovoljan argument da je investicija opravdana te da se isplati već u prvoj godini. Troškovi ovakvih sustava za navodnjavanje kreću se od prilike 900 do 1.200 eura po hektaru u prvoj godini. Svake sljedeće godine investicija se svodi na 450 eura po hektaru.
Kada bi sve pretvorili u brojke, uzevši u obzir samo dodatni trošak investicije bez izračuna ostalih troškova proizvodnje i usporedimo li najbolji prinos nenavodnjavanog kukuruza s najlošijim prinosom navodnjavanog kukuruza dolazimo do sljedećeg rezultata:
Napomena: izračun sa cijenom kukuruza u 2022. god. (2,00kn/kg = 0,265 eur/kg)
"Prema rezultatima pokusa, u prvoj godini ostvarujemo dodatnu dobit od cca 900 eur/ha, dok sa svakom sljedećom godinom dobit raste do 1.600 eur/ha", napominju iz ove tvrtke.
Međutim, realno je očekivati da će dio proizvođača i dalje ove informacije uzimati s rezervom. "Ako kažemo da je realno očekivati dodatnih 4 t/ha prinosa korištenjem sustava za navodnjavanje "kap po kap", odbijemo li investiciju i računamo sa samo 2 t/ha ekstra prinosa, to je s današnjim cijenama kukuruza 500 eura po hektaru dodatnog profita", ističu iz ove tvrtke rekavši da ako se taj izračun promotri s aspekta 10, 20 ili 50 hektara, dolazi se do ozbiljnije zarade.
S druge strane ako uzmemo u obzir da je u 2022. godini značajni dio površina zasijanih kukuruzom s prinosom bio ispod isplativosti ili je čak bilo slučajeva da smo svjedočili određenim površinama s nula prinosa, kažu, kao dodatni poticaj, investicija u sustave za navodnjavanje je ujedno i svojevrsna investicija u osiguranje usjeva. "Bez obzira na vremenske prilike primjenom sistema za navodnjavanje osiguravate optimalne uvjete za postizanje maksimalnih rezultata", poručili su.
Inače, Rivulis Irrigation je globalni lider sistema mikro irigacije sa sjedištem u Izraelu. Sa svoja 24 proizvodna pogona u 15 država diljem svijeta, tri R&D centra te sedam dizajnerskih centara drugi je u svijetu po prometu te prvi po paleti proizvoda koje nude. Također, poznati su i po inovacijama te dodatnoj podršci i savjetovanju.
Rivulis sistemi za navodnjavanje "kap po kap" pokazali su se iznimno uspješnima upravo u ratarskim kulturama te se u našoj regiji primjenjuju kao standard za postizanje visokih prinosa. Kao uspjeh možemo uzeti primjer Rumunjske gdje je u 2022. godini upravo s njihovim sustavima navodnjavano malo više od 6.000 ha kukuruza, a za 2023. godinu je već do sada ugovoreno preko 16.000 ha kukuruza.
Za više informacija obratite se voditelju prodaje za našu regiju, Dariju Montagu iz tvrtke Rivulis Irrigation na broj 099 3267 887 ili e-mail: dario.montag@rivulis.com
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Atena,
Grčka
tel: +385 99 3267 887,
e-mail: dario.montag@rivulis.com
web: https://www.rivulis.com/
Dario Montag
prije 1 godinu
Slažem se da je u Hrvatskoj problem voda u poljoprivredi. Da ironija bude veča u Europskom smo vrhu po količinama dostupne vode ali smo na dnu po površinama koje se navodnjavaju, samo 2,5%. Pitanje vode po mom mišljenju trebao bi biti strateški cilj Džave, pojedine Županije a ne pojedinca, da se u određenim regijama sa intenzivnom poljoprivredom osigura dostupna voda za poljoprivrednu proizvodnju. Mičemo se u pravom smjeru, polako i sporo, ali pomaka ima. Projekti poput Kapinci-Vaška gdje je postavljen sistem distribucije vode za poljoprivredu koji pokriva 1260 ha. Sličan sistem postoji od prošle godine u okolici Slavonskog Broda. Slični projekti su izradi ili se planiraju izgraditi. Također svugdje gdje več postoje sistemi poput pivota, lineara ili tifona, postoječa infrastruktura se može koristiti za ovakav način navodnjavanja. Tako da postoje mjesta u Hr., sa ozbiljnom proizvodnjom, ozbiljnim površinama gdje se ovakvi sistemi mogu koristiti bez puno prepreka i dodatnih investicija.
Žacko
prije 1 godinu
Sve ok. No ODAKLE nam te ogromne količine vode?! Neozbiljan je članak onima koji su ozbiljni. A ozbiljni su mnogi ovdje u mom selu, koji siju i po 300 hektara kukuruza. Kod nas nema jezero. A koliko bi to onda koštalo akumulacijsko jezero i bušenje arteškog bunara? Hmm
Nikola Jurisic
prije 1 godinu
Odlicna investicija za cijenu od 0.7eura