Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Belje d.d.
  • 12.02.2015. 16:40

Navodnjavanje i konzervacijska obrada tla iz Belja

Belje d.d. ima rješenja za ratarske probleme današnjice. Slijedivost od polja do stola počinje dakako od što kvalitetnije odrađenim poslom u ratarstvu. O tome govorimo s Ljiljom Malić, članicom Uprave Belja d.d.

  • 991
  • 137
  • 0

Slijedivost od polja do stola u Belju, baranjskom i hrvatskom agro gigantu, u pravom smislu riječi, počinje od polja. Od oranice sve kreće. A za to područje u Belju zadužena je članica Uprave Ljilja Malić.

Kao iskusni agronom, na tim beljskim oranicama vidjela je i doživjela sve i svašta i ukratko nam je odgovorila na neka aktualna pitanja iz čisto ratarske domene. One stručne. Kako je na sve ono što je mučilo slavonske i baranjske ratare reagirala beljska struka. Oduvijek se na ovim poljima uzgaja šećerna repa. Kultura koja je ove godine uglavnom svima podbacila.

Rekordni prinosi šećerne repe

Proizvodnja šećerne repe u 2014. godini obilježena je nizom specifičnosti. Proljetno razdoblje bilo je izuzetno povoljno za rast i razvoj šećerne repe. Količina oborina ožujak - lipanj iznosila je 214,8 mm/m2. Svi radovi u polju obavljeni su u optimalnim agrotehničkim rokovima, što je rezultiralo usjevima šećerne repe izvrsnog stanja i kondicije. Tijekom ljetnog perioda, vremenske prilike i dalje su išle na ruku rastu i razvoju šećerne repe.

Oborine u razdoblju lipanj - rujan iznose 192,7 mm/m2. Isto tako, klimatske prilike koje su vladale tijekom ljeta su i više nego pogodovale razvoju najopasnije bolesti lista šećerne repe, sive pjegavosti lista (Cercospora beticola). Iako su siva pjegavost i velike količine oborina uzrokovale smanjenje sadržaja šećera u korijenu šećerne repe, godinu su obilježili rekordni prinosi korijena šećerne repe. Prinos šećerne repe uzgojene na površinama Belja iznosi 80,8 t/ha, dok je prinos biološkog šećera iznosio 11,03 t/ha, što je oko 15% više u odnosu na godinu ranije, istaknula je Ljilja Malić.

Upravo prava reakcija na sve moguće i nemoguće uvjete proizvodnje u toj svojevrsnoj tvornici na otvorenom ovisi o mehanizaciji. Ona doista može biti moćna i svemoguća na velikim površinama. Svjedoci smo ekstremnim klimatskim promjenama koje uvelike utječu na ratarsku proizvodnju.

Konzervacijska obrada tla

"U skladu s tim, mijenjamo i prilagođavamo tehnologiju proizvodnje i strojeve za obradu tla. Rezultat svega ovoga jeste i naš posljednji projekt koji je vezan uz konzervacijsku obradu tla. Uložili smo oko 5 milijuna kuna u kombinirane strojeve za konzervacijsku obradu tla za sjetvu ozimih kultura koji u jednom prohodu pripremaju tlo za sjetvu", kaže Malić.

Ovakvim načinom obrade tla smanjuje se utjecaj ekstremnih klimatskih prilika - u prvom redu suše, smanjujemo troškove proizvodnje, a sa manjim brojem prohoda smanjujemo emisiju ispušnih plinova, što ima pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša. U Belju rade pokuse konzervacijske obrade tla kod jarih kultura kao što su soja i kukuruz, a pored ovog projekta, trenutno rade na zaokruživanju njihovog projekta precizne gnojidbe.

Navodnjavanje kišenjem

"U prethodnih nekoliko godina u potpunosti smo zaokružili varijabilnu primjenu fosfora i kalija, što je rezultiralo smanjenjem troškova gnojiva za oko 50 %. Ove godine radimo na projektu varijabilne primjene dušika u prihrani ozimih kultura uz primjenu N-senzora. Investiramo u adaptaciju pneumatskih rasipača i N-senzore. Cilj ovog projekta jeste postići maksimalne prinose na svakom dijelu površine bez polijeganja usjeva uz očuvanje kvalitete proizvoda bez obzira na heterogenost tla. Također radimo na projektu nadzora poljoprivredne mehanizacije i uvođenju GIS-a, što za krajnji cilj ima povećanje efikasnosti rada što će u konačnici rezultirali manjim troškovima proizvodnje", istaknula je Malić, a dotaknula se i politike navodnjavanja.

Belje d.d. trenutno navodnjava oko 1.000 ha. Kao izvor vode koristi se voda iz melioracijskih kanala ili iz zdenaca. Od kultura koje se navodnjavaju izdvajamo: šećernu repu, sjemenski kukuruz, grašak i kukuruz šećerac. Način navodnjavanja je kišenjem, a tipovi sustava su samohodni linearni sustav za linijsko i kružno kišenje te tifon sustavi.

"U okviru NAPNAV-a i plana navodnjavanja kojeg provodi Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode, Belje d.d. je nominiralo površine za navodnjavanje na pet lokacija, a to su područje Puškaš na ukupno 515 ha, zatim Šećeranski kanal na 1.740 ha, Dravski rit na 2.368 ha, te područje zvano Dunavski rit-Lateralni kanal na 3.659 ha kao i područje na Banovom brdu – vinogradi na 295 ha. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za sve lokacije osim za područje Lateralnog kanala koji je u izgradnji. Prema planu, lateralni kanal bi trebao biti u funkciji u svibnju 2015 godine, a to znači proširenje površina pod navodnjavanje u području Dunavskog rita. Nakon realizacije svih projekata, plan je proširiti navodnjavanje na ukupno 8.577 ha", istaknula je na kraju Malić.


Povezane biljne vrste

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Tagovi

Belje Ljilja Malić Pšenica Obrada tla Navodnjavanje Tifoni Kišna krila Šećerna repa Cerkospora Rekordni prinosi Pjegavost lista Mehanizacija Tehnologija proizvodnje Troškovi proizvodnje Heterogenost tla Sjemenski kukuruz Šećerna repa GIS


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.