Belje d.d. ima rješenja za ratarske probleme današnjice. Slijedivost od polja do stola počinje dakako od što kvalitetnije odrađenim poslom u ratarstvu. O tome govorimo s Ljiljom Malić, članicom Uprave Belja d.d.
Slijedivost od polja do stola u Belju, baranjskom i hrvatskom agro gigantu, u pravom smislu riječi, počinje od polja. Od oranice sve kreće. A za to područje u Belju zadužena je članica Uprave Ljilja Malić.
Kao iskusni agronom, na tim beljskim oranicama vidjela je i doživjela sve i svašta i ukratko nam je odgovorila na neka aktualna pitanja iz čisto ratarske domene. One stručne. Kako je na sve ono što je mučilo slavonske i baranjske ratare reagirala beljska struka. Oduvijek se na ovim poljima uzgaja šećerna repa. Kultura koja je ove godine uglavnom svima podbacila.
Proizvodnja šećerne repe u 2014. godini obilježena je nizom specifičnosti. Proljetno razdoblje bilo je izuzetno povoljno za rast i razvoj šećerne repe. Količina oborina ožujak - lipanj iznosila je 214,8 mm/m2. Svi radovi u polju obavljeni su u optimalnim agrotehničkim rokovima, što je rezultiralo usjevima šećerne repe izvrsnog stanja i kondicije. Tijekom ljetnog perioda, vremenske prilike i dalje su išle na ruku rastu i razvoju šećerne repe.
Oborine u razdoblju lipanj - rujan iznose 192,7 mm/m2. Isto tako, klimatske prilike koje su vladale tijekom ljeta su i više nego pogodovale razvoju najopasnije bolesti lista šećerne repe, sive pjegavosti lista (Cercospora beticola). Iako su siva pjegavost i velike količine oborina uzrokovale smanjenje sadržaja šećera u korijenu šećerne repe, godinu su obilježili rekordni prinosi korijena šećerne repe. Prinos šećerne repe uzgojene na površinama Belja iznosi 80,8 t/ha, dok je prinos biološkog šećera iznosio 11,03 t/ha, što je oko 15% više u odnosu na godinu ranije, istaknula je Ljilja Malić.
Upravo prava reakcija na sve moguće i nemoguće uvjete proizvodnje u toj svojevrsnoj tvornici na otvorenom ovisi o mehanizaciji. Ona doista može biti moćna i svemoguća na velikim površinama. Svjedoci smo ekstremnim klimatskim promjenama koje uvelike utječu na ratarsku proizvodnju.
"U skladu s tim, mijenjamo i prilagođavamo tehnologiju proizvodnje i strojeve za obradu tla. Rezultat svega ovoga jeste i naš posljednji projekt koji je vezan uz konzervacijsku obradu tla. Uložili smo oko 5 milijuna kuna u kombinirane strojeve za konzervacijsku obradu tla za sjetvu ozimih kultura koji u jednom prohodu pripremaju tlo za sjetvu", kaže Malić.
Ovakvim načinom obrade tla smanjuje se utjecaj ekstremnih klimatskih prilika - u prvom redu suše, smanjujemo troškove proizvodnje, a sa manjim brojem prohoda smanjujemo emisiju ispušnih plinova, što ima pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša. U Belju rade pokuse konzervacijske obrade tla kod jarih kultura kao što su soja i kukuruz, a pored ovog projekta, trenutno rade na zaokruživanju njihovog projekta precizne gnojidbe.
"U prethodnih nekoliko godina u potpunosti smo zaokružili varijabilnu primjenu fosfora i kalija, što je rezultiralo smanjenjem troškova gnojiva za oko 50 %. Ove godine radimo na projektu varijabilne primjene dušika u prihrani ozimih kultura uz primjenu N-senzora. Investiramo u adaptaciju pneumatskih rasipača i N-senzore. Cilj ovog projekta jeste postići maksimalne prinose na svakom dijelu površine bez polijeganja usjeva uz očuvanje kvalitete proizvoda bez obzira na heterogenost tla. Također radimo na projektu nadzora poljoprivredne mehanizacije i uvođenju GIS-a, što za krajnji cilj ima povećanje efikasnosti rada što će u konačnici rezultirali manjim troškovima proizvodnje", istaknula je Malić, a dotaknula se i politike navodnjavanja.
Belje d.d. trenutno navodnjava oko 1.000 ha. Kao izvor vode koristi se voda iz melioracijskih kanala ili iz zdenaca. Od kultura koje se navodnjavaju izdvajamo: šećernu repu, sjemenski kukuruz, grašak i kukuruz šećerac. Način navodnjavanja je kišenjem, a tipovi sustava su samohodni linearni sustav za linijsko i kružno kišenje te tifon sustavi.
"U okviru NAPNAV-a i plana navodnjavanja kojeg provodi Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode, Belje d.d. je nominiralo površine za navodnjavanje na pet lokacija, a to su područje Puškaš na ukupno 515 ha, zatim Šećeranski kanal na 1.740 ha, Dravski rit na 2.368 ha, te područje zvano Dunavski rit-Lateralni kanal na 3.659 ha kao i područje na Banovom brdu – vinogradi na 295 ha. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za sve lokacije osim za područje Lateralnog kanala koji je u izgradnji. Prema planu, lateralni kanal bi trebao biti u funkciji u svibnju 2015 godine, a to znači proširenje površina pod navodnjavanje u području Dunavskog rita. Nakon realizacije svih projekata, plan je proširiti navodnjavanje na ukupno 8.577 ha", istaknula je na kraju Malić.
Povezane biljne vrste
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Tagovi
Autor
Američko izvješće uzdrmalo tržište žitarica: Cijene kukuruza snažno pale
Požeo rekordnih 5,3 t/ha uljane repice, sad ju je posijao na 55 hektara
Vlajčić obećao - suša neće utjecati na isplatu potpora za dvije intervencije
Poljo-nova postala ekskluzivni zastupnik brenda Sampo, bili smo na prezentaciji rada kombajna
Traže se čuvari starih sorti lucerne i pšenice - prijavite se!
Suša obilježila godinu, pšenica ponovno rekordna, a jesenska sjetva kasni
Američko izvješće uzdrmalo tržište žitarica: Cijene kukuruza snažno pale
Požeo rekordnih 5,3 t/ha uljane repice, sad ju je posijao na 55 hektara
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Nažalost je gotovo, ali nasreću me još sjećanje dobro služi.. 😊 Sva osjetila sita, srce puno - sad ću lakše dalje. Nadam se da ste uspjeli malo Više [+]
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
cdomagoj mene i hrvoja stavljaš u isti koš što nemoj nikakomoji stavovi su jednostavni i nikad ih ne mijenjam a uporno ih ponavljam na agroklubu već 2 godine
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
cdomagoj ili imaš problema sa vidom ili sa pamćenjem Đuro mislim na zemlju kao privatno vlasništvo jer ni ja a vjerujem ni ti ne bi volio da kada ostarimo da država upravlja našim vlasništvom.slažem se da je zemlja izvor hrane za sve ali je pitanje kako svima omogućiti pristup tome izvoruOPG od 50 ha i 50 UG je za naše prilike maximum za dobivanje državni poticaja a sve preko "tko voli nek izvoli"
Đuro Japaric
prije 11 godina
Ivane nije zemlja svetinja već izvor života za opstanak svih na planetu Zemlja !Moramo tražiti nove povijesne zakone za raspolaganje sa privatnom i državnom zemljom jer sa ovim što imamo nikada nećemo moći proizvesti hranu za prehranu stanovništva RH !Ralnost je u idućih 10- 15 godina na bazi privatne i državne zemlje formirati 10- 15 000 komercijalnih OPG sa površinom 10 - 100 ha koji bi bili temelj poljoprivredne proizvodnje u narednim stoljećima !Broj rekreativaca koji obrađuju dio zemlje oko vikendica , oko kuća sa 1 - 3 ha , ostati će značajan , ali će se u idućih 10- 15 godina jako puno smanjiti ! Ne vidim da možemo proizvesti dovoljno mesa i mlijeka sa 1 - 3 kućna > ljubimca > !U stočarstvu i peradarstvu mora se imati farma jer je to proizvodnja koja ovisi o broju stoke ili peradi , tehnologiji i ulaznim troškovima !
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
Đuro privatna zemlja je SVETINJA a na državnu moramo svi koji se bavimo poljopriredom imati jednaka pravacdomagoj ti i ne primjećuješ da si samo jedan mali "todorić"
Đuro Japaric
prije 11 godina
Ivane T , Todorićima treba ustupiti u zakup dio oko postojećih farmi - uvjetno po grlu , plus duio za proizvodnju sjemena , ribnjake , veće voćnjake ili tu osnovati dioničko društvo , a ostalu - većinsku državnu zemlju prodati OPG do 50 ha , plus forsirati otkup privatne zemlje od staračkih imanja i tako u idućih 10 - 15 godina realno je formirati 10 - 15 000 tisuća OPG sa površinom od 10 - 100 ha , koji bise onda protavali i nasljeđivali kao tehnološke cjeline .U tim godinama izvršilo bi se i masovno okrupnjavanje privatnih parcela , a sa državnim za 3 - 5 godina !Sa ovim što pojašnjavam bio bi i drugačiji odnos u smislu izgradnje akumulacija i sustava za navodnjavanje !A hrvoje je reinkarnacija Marije Terezije i njezinog koncepta kmetova i veleposjednika !
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
a kad bi se tih 20 000 ha podjelilo na 1000 OPG- koja bi sa 20 ha hranila 20 UG stokepa kad bi se na taj način podjelili i ostali 600 000 ha državne zemlje na 30 000 mali OPG-a koja bi uzgajala 600 000 UG stoke žitarice onda ne bi izvozili ali mlijeko i meso sigurno bidobili bi najmanje 150 000 zadovoljni sretni i ponosni stanovnika lijepe naše koje sigurno nitko ne bi osuđivao za megalomaniju već bi ih poštivao kao njihov posaoako staviš minus objasni zašto
Đuro Japaric
prije 11 godina
hrvoje , ti plaćaš radnike Agrokora putem poticaja !Čitam u novinama Agrokor kupuje PPK Beč , PPK Berlin Nisu ljudi u Europi išli na osnivanje kombinata , vceć obiteljska gospodarstva !Sjedni u pa Zagreb ; Ljubljana ; Beč i napravi kružno putovanje !Ne razumiješ dvostruki promašeni model poljoprivrede na području RH !Inače neka Todorić kupi 600 ha zemlje i napuni akumulaciju Londžu moguće zapremine 20 milijuna kubika , sa mogućnošću izgradnje 200 ha ribnjaka , sa mofućnošću navodnjavanja 6000 ha sa prirodnim padom , neka nizvodno podigne voćnjak na 500 ha kojeg su imali braća Turković u Austro - Ugrskoj ! Sve moguće je u epicentru Slavonske ekonomske , obrazovne i demografske uništenosti započete 1945 !Tko želi neka dođe u Općinu Čaglin pa u Levanjsku Varoš , pa da vide kako će TODORIĆEVO ( Slavonija i Baranja ) izgledati 2070 g !
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
Lijep primjer velikog PG-a koje pokazuje svima nama kako se radi suvremena poljoprivreda.Naša poljoprivreda bi sigurno bila najnaprednija na svijetu kad bi ovakvi 10 PG-a preuzeli svu proizvodnju.Ekonomičnost ovakvog sustava je neupitna, ali ostaje pitanje (autoru i hrvoju) gdje bi završilo 500 tisuća ljudi koji danas žive od poljoprivrede.
Siniša Crnčan
prije 11 godina
Apsolutno se slažem da treba kupiti tešku mehanizaciju i najmodernije strojeve u milijunskim iznosima (kada se može). Pa ne treba zaostajati za brendovima zar ne. Ljudski rad svesti na minimum,a isto tako i i plaće te ljude kontrolirati s GPS-om kad idu kenjat u kukuruz za vrijeme radnog vremena. Sarkazam u mom komentaru je samo zbog jadnih radnika koji moraju rintat kao stoka za nikakve plaće. Sve štima u ovome ali meni osobno fali ljudskosti jer znamo kako se danas radna snaga plaća.
Đuro Japaric
prije 11 godina
Eugen Savojski , dobio je veleposjed u Baranji pod okupacijom Carske Austrije od kojeg je nastalo poljoprivredno poduzeće Belje ,raspadom Austro - Ugarske !Tuđmanov koncept 200 bogatih obitelji rezultat je da je sada Belje Todorićevo !Malo mu je bilo Belje pa mu je Kosorica pro ( dala ) i Vupik !I za 50 godina prostor između Save - Drave i Dunava , biti će demografska pustinja sa starcima i nekoliko mega veleposjednika u vlasništvu domaćih plemića ili stranaca !Ovu procjenu napisao sam nedavno Milanoviću , Karamarku i većem broju zastupnika u Agrokorovom saboru !Ali i drugačiji koncep poljoprivrede !