Navodnjavanje i konzervacijska obrada tla iz Belja

Slijedivost od polja do stola u Belju, baranjskom i hrvatskom agro gigantu, u pravom smislu riječi, počinje od polja. Od oranice sve kreće. A za to područje u Belju zadužena je članica Uprave Ljilja Malić.

Kao iskusni agronom, na tim beljskim oranicama vidjela je i doživjela sve i svašta i ukratko nam je odgovorila na neka aktualna pitanja iz čisto ratarske domene. One stručne. Kako je na sve ono što je mučilo slavonske i baranjske ratare reagirala beljska struka. Oduvijek se na ovim poljima uzgaja šećerna repa. Kultura koja je ove godine uglavnom svima podbacila.

Rekordni prinosi šećerne repe

Proizvodnja šećerne repe u 2014. godini obilježena je nizom specifičnosti. Proljetno razdoblje bilo je izuzetno povoljno za rast i razvoj šećerne repe. Količina oborina ožujak - lipanj iznosila je 214,8 mm/m². Svi radovi u polju obavljeni su u optimalnim agrotehničkim rokovima, što je rezultiralo usjevima šećerne repe izvrsnog stanja i kondicije. Tijekom ljetnog perioda, vremenske prilike i dalje su išle na ruku rastu i razvoju šećerne repe.

Oborine u razdoblju lipanj - rujan iznose 192,7 mm/m². Isto tako, klimatske prilike koje su vladale tijekom ljeta su i više nego pogodovale razvoju najopasnije bolesti lista šećerne repe, sive pjegavosti lista (Cercospora beticola). Iako su siva pjegavost i velike količine oborina uzrokovale smanjenje sadržaja šećera u korijenu šećerne repe, godinu su obilježili rekordni prinosi korijena šećerne repe. Prinos šećerne repe uzgojene na površinama Belja iznosi 80,8 t/ha, dok je prinos biološkog šećera iznosio 11,03 t/ha, što je oko 15% više u odnosu na godinu ranije, istaknula je Ljilja Malić.

Upravo prava reakcija na sve moguće i nemoguće uvjete proizvodnje u toj svojevrsnoj tvornici na otvorenom ovisi o mehanizaciji. Ona doista može biti moćna i svemoguća na velikim površinama. Svjedoci smo ekstremnim klimatskim promjenama koje uvelike utječu na ratarsku proizvodnju.

Konzervacijska obrada tla

"U skladu s tim, mijenjamo i prilagođavamo tehnologiju proizvodnje i strojeve za obradu tla. Rezultat svega ovoga jeste i naš posljednji projekt koji je vezan uz konzervacijsku obradu tla. Uložili smo oko 5 milijuna kuna u kombinirane strojeve za konzervacijsku obradu tla za sjetvu ozimih kultura koji u jednom prohodu pripremaju tlo za sjetvu", kaže Malić.

Ovakvim načinom obrade tla smanjuje se utjecaj ekstremnih klimatskih prilika - u prvom redu suše, smanjujemo troškove proizvodnje, a sa manjim brojem prohoda smanjujemo emisiju ispušnih plinova, što ima pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša. U Belju rade pokuse konzervacijske obrade tla kod jarih kultura kao što su soja i kukuruz, a pored ovog projekta, trenutno rade na zaokruživanju njihovog projekta precizne gnojidbe.

Navodnjavanje kišenjem

"U prethodnih nekoliko godina u potpunosti smo zaokružili varijabilnu primjenu fosfora i kalija, što je rezultiralo smanjenjem troškova gnojiva za oko 50 %. Ove godine radimo na projektu varijabilne primjene dušika u prihrani ozimih kultura uz primjenu N-senzora. Investiramo u adaptaciju pneumatskih rasipača i N-senzore. Cilj ovog projekta jeste postići maksimalne prinose na svakom dijelu površine bez polijeganja usjeva uz očuvanje kvalitete proizvoda bez obzira na heterogenost tla. Također radimo na projektu nadzora poljoprivredne mehanizacije i uvođenju GIS-a, što za krajnji cilj ima povećanje efikasnosti rada što će u konačnici rezultirali manjim troškovima proizvodnje", istaknula je Malić, a dotaknula se i politike navodnjavanja.

Belje d.d. trenutno navodnjava oko 1.000 ha. Kao izvor vode koristi se voda iz melioracijskih kanala ili iz zdenaca. Od kultura koje se navodnjavaju izdvajamo: šećernu repu, sjemenski kukuruz, grašak i kukuruz šećerac. Način navodnjavanja je kišenjem, a tipovi sustava su samohodni linearni sustav za linijsko i kružno kišenje te tifon sustavi.

"U okviru NAPNAV-a i plana navodnjavanja kojeg provodi Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode, Belje d.d. je nominiralo površine za navodnjavanje na pet lokacija, a to su područje Puškaš na ukupno 515 ha, zatim Šećeranski kanal na 1.740 ha, Dravski rit na 2.368 ha, te područje zvano Dunavski rit-Lateralni kanal na 3.659 ha kao i područje na Banovom brdu – vinogradi na 295 ha. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za sve lokacije osim za područje Lateralnog kanala koji je u izgradnji. Prema planu, lateralni kanal bi trebao biti u funkciji u svibnju 2015 godine, a to znači proširenje površina pod navodnjavanje u području Dunavskog rita. Nakon realizacije svih projekata, plan je proširiti navodnjavanje na ukupno 8.577 ha", istaknula je na kraju Malić.