Pretraga tekstova
VEĆI DIO PLANIRANIH POVRŠINA POD PŠENICOM ZASIJAN U OPTIMALNIM ROKOVIMA
Sjetva pšenice privodi se kraju. Veći dio od planiranih 57.000 hektara pod pšenicom na području Osječko-baranjske županije bit će zasijan u optimalnim rokovima, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek.
- Sjetva pšenice do sada je obavljena bez većih teškoća, izuzev dva-tri kišna dana koja su je nakratko zaustavila. Vjerujemo i da najava nove kiše neće ozbiljnije ugroziti sjetvu, te da će se sve planirane površine uspjeti zasijati do 1. studenoga, kaže Nad, te dodaje kako ovogodišnju sjetvu pšenicu karakterizira znatno manja potrošnja mineralnih gnojiva nego ranijih godina, jer je uoči sjetve došlo do njegovog drastičnog poskupljenja, pojedinih komponenti i do čak 100 posto.
Budući da je osim mineralnog gnojiva, značajno poskupjelo i sjeme, a u odnosu na neke zemlje okruženja i plavi dizel je znatno skuplji, Nad ističe kako se već sada smatra da će ovo biti jedna od najskupljih sjetvi pšenice.
Istodobno sa sjetvom pšenice odvija se i berba kukuruza. Nad naglašava da se do sada ipak uspjelo "skinuti" oko 50 posto površina pod kukuruzom, koji je ove godine dao vrlo dobre prinose, u prosjeku od 7,5 do 8 tona po hektaru.
- Dinamiku berbe kukuruza određivao je problem s nedostatkom skladišnih kapaciteta i nedefinirane otkupne cijene. Tek je nedavno na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s proizvođačima kukuruza i otkupljivačima zauzet stav da se cijena kukuruza prepusti tržištu. Tako je Agrokor prvi izišao s otkupnom cijenom od 0,62 kn/kg, a budući da su prema kalkulacijama proizvođača ulaganja po jednom hektaru najmanje 7.800 kuna, ona će seljacima donijeti gubitak. Na to je reagiralo resorno ministarstvo i kako bi ublažilo gubitke u proizvodnji, podiglo je poticaje za kukuruz s 1.200 na 2.250 kuna po hektaru, kaže Nad, te ističe da će sada zbog niske cijene kukuruza dobro proći stočari koji još drže stoku. Međutim, kaže Nad, budući da je stočarstvo u Hrvatskoj u krizi, odnosno nema stoke koja će potrošiti sav kukuruz, treba ga izvesti.
Tajnik i glasnogovornik Zajednice seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević, kaže da je stanje s prijamom kukuruza vrlo loše, jer ga silosi primaju na "kapaljku".
- Neki od pretrpanih silosa dva dana primaju kukuruz pa dva dana ne primaju, tako da se stvaraju dugački redovi pred silosima. Iako je određena otkupna cijena kukuruza, prema našim informacijama još ga nitko nije počeo otkupljivati. A za cijenu od 0,62kn/kg smatramo da je bezobrazno niska, jer kad se oduzmu troškovi ulaza, izlaza i ne znam čega još što nam silosi naplaćuju, u konačnici će seljaci dobiti samo 40 lipa po kilogramu, kaže Zdravčević, te dodaje da je prema tome Agrokor trebao sniziti cijene stočne hrane, ne 20 posto nego 40 posto.
Z.RUPČIĆ
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje