Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Navodnjavanje usjeva
  • 14.03.2022. 18:00

Modernizacija sustava za navodnjavanje je neophodna

Raste potrošnja vode za poljoprivredu u državama Mediterana, ali se uštede mogu realizirati primjenom novih tehnologija

Foto: Depositphotos/chasbrutlag
  • 342
  • 55
  • 0

Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Najveći problem je deficit vode koji se definira kao razlika između potreba za vodom specifičnih za usjeve i one koja je raspoloživa kroz padaline. Pored smanjenih količina oborine sve veća je potreba za navodnjavanjem usjeva. U periodu od 1995. do 2015. godine deficit vode za usjeve kukuruza u velikim dijelovima južne i istočne Europe je iznosio više od 50 posto, a istovremeno je procijenjeno smanjenje za dijelove sjeverozapadne Europe, navodi set-revue.fr

Povećanje evapotranspiracije zbog viših temperatura povećava potrebu za ovim resursom. Simulacije bazirane na modelu usjeva WOFOST, koji uključuje i učinak povećane koncentracije CO2 na efikasnost korištenja vode, predviđaju da će doći do rasta njezinog deficita za usjeve širom Europe, a to će posebno biti izraženo u središnjoj.

Zbog smanjene količine padalina i potrebe iz drugih sektora potrebne su mjere prilagođavanja i integrirano upravljanje vodama, često na razinu sliva.

Razvoj zahvaćanja

Stopa zahvaćanja vode procjenjuje se na 24 posto za cijelu Europsku uniju (podaci Europske agencija za životnu sredinu, 2009.) uz veće regionalne varijacije. Prema podacima FAO, poljoprivreda je odgovorna za otprilike 70 posto ukupnog povlačenja tog resursa u svijetu.

U državama sjeverne Europe navodnjavanje se slabije primjenjuje i ograničeno je na hortikulturnu proizvodnju u ljetnim mjesecima.

U istočnoj, nakon raspada SSSR-a došlo je do generalnog smanjenja površine za navodnjavanje zbog ekonomskih faktora i neprikladne strukture starih sustava za novonastalu privatnu poljoprivredu.

Države zapadne Europe imaju dovoljno oborine i navodnjavanje je uglavnom dopunjavanje količina vode kako bi smanjili rizik i povećali prinose određenih kultura kao što su kukuruz, povrće i drugi industrijski usjevi. Izuzetak je Francuska, jer njeni južni dijelovi prema karakteristikama i zahtjevima pripadaju južnim državama.

Sustav "kap po kap" smanjuje potrebnu količine vode (Foto: Depositphotos/belchonock)

Kod grupe država na jugu Europe (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Cipar, Grčka, Španjolska, Italija, Crna Gora, Malta, Portugal, Srbija i Slovenija) karakteristično je da se odlikuju mediteranskom klimom sa semiaridnim uvjetima koji navodnjavanu poljoprivredu čine mnogo produktivnijom od one koja koristi samo padaline. U tim je zemljama agrar i najveći potrošač tog resursa. 

Uočeno je smanjenje zahvaćanja u periodu između 1990. i 2015. godine, ali je iskorištenost porasla zahvaljujući suvremenim sustavima što uključuje prelazak s površinskog na sustave pod tlakom, nadogradnju postojećih distributivnih mreža, razvoj efikasnijih sustava, poboljšanje praksi, usvajanje metoda automatizacije i planiranja.

Kako uštedjeti?

Količine dostupne vode pogodne za zalijevanje se smanjuju, ali se može puno učiniti kako bi smanjili njenu potrošnju. Svakodnevno se radi na pronalaženju novih metoda za uštedu kao što su modernizacija transportne mreže za smanjenje curenja, prakse upravljanja zemljištem i usjevima (no-till obrada, malčiranje, upravljanje korovom), poboljšanje tehnologije te samo upravljanje. 

Siniša Hrgović: S podzemnim navodnjavanjem učinci su najbolji, a gubitci minimalni

Poznato je da sustavi za navodnjavanje po površini (mikrosprinkler, površinski i podzemni "kap po kap") mogu pomoći u smanjenju količine vode koja se primjenjuje u usporedbi s onima za prskanje (pištolj za prskanje, centralni stožer, čvrsti set), te da usvajanje alata za planiranje kao što su sonde za zemljište, mogu doprinijeti uštedi, iako je to vrlo varijabilno i ovisno od situacije. 

Karakteristike mediteranskog područja

Znanstvenici su 2016. proučavali potencijalnu uštedu ovog resursa kroz učinkovitiju primjenu sustava transporta u specifičnom kontekstu mediteranskog područja.

Ovo bi područje na osnovu dobivenih rezultata moglo uštedjeti do 35 posto vode kada bi poboljšalo sustave i transportnu infrastrukturu.  

Kružni sustav navodnjavanja (Foto: Bigstockphoto/Dave Willman))

Za Španjolsku je karakteristično da zauzima prvo mjesto u Europskoj uniji sa 3,77 Mha navodnjavanih površina, ili 22 posto ukupne obradive površine. Velika je ušteda ostvarena kroz veliki program modernizacije od kraja 1990-ih i to poboljšanjem infrastrukture, implementacijom novih tehnologija kao što je lokalizirano navodnjavanje i pružanjem novih metoda upravljanja. Danas na lokalizirano otpada 52 posto površina za ove aktivnosti, uglavnom za maslinike, vinograde, plantaže agruma, voćnjake i povrće.

Modernizacija je omogućila smanjenje potrošnje u agrarnom sektoru. U 2002. godini 80 posto vode se trošilo na poljoprivredu, a modernizacija je smanjila utrošak na 65 posto. Taj je proces podržan od strane Europskog programa ruralnog razvoja, a njih su iskoristili i u Mađarskoj i Italiji.

U Mađarskoj su provedene tri operacije u sektoru upravljanja: ulaganja u melioraciju, poboljšanje efikasnosti korištenja vode, povećanje površine navodnjavanih površina. 

U Italiji je tijekom posljednjih 35 godina navodnjavano između 2,5 i 2,9 Mha, odnosno više od 20 posto korištenih poljoprivrednih površina, što je nakon Španjolske čini drugom zemljom EU. Ta je zemlja radila na unapređenju distributivne mreže, ugradnji brojila za uštedu, ali su ulagali u savjetodavnu uslugu koja je doprinijela smanjenju potrošnje. 


Tagovi

Navodnjavanje Deficit vode Potrošnja vode Sustavi navodnjavanja Ušteda Modernizacija


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.