Pretraga tekstova
Mladen Kaselj iz Podgorja kod Virovitice dvadeset je godina poljoprivrednik i danas raspolaže sa 100 hektara zemlje. Gdje kupuje gnojivo, koje hibride sije te kome predaje svoje proizvode, saznajte u nastavku.
Mladen Kaselj iz Podgorja kod Virovitice dvadeset je godina poljoprivrednik. Sa svojom obitelji živi od zemlje, stoga mu je važno s njom i dobro gospodariti.
"Poljoprivredu sam krenuo raditi gotovo iz ničega, danas ipak raspolažem sa 100 hektara zemlje. Kao i svim ratarima, i meni je najvažniji prinos, a kako bi do toga i došlo savjetujem se oko sjetve, gnojidbe i zaštite, i sa Savjetodavnom službom i s prodajnim predstavnikom iz RWA Danielom Đajkićem", priča Kaselj. Primjerice tako, samo za gnojidbu Kaselj koristi različite vrste mineralnog i folijarnog gnojiva, a formulacija pak ovisi o kulturi.
"Gnojivo kupujem u pogonu RWA u Koriji, tamo kažem koju formulaciju trebam i oni mi u mješaoni zamiješaju. Kod njih iznajmljujem i rasipač za gnojivo zapremnine četiri tone, s tim priključkom znatno sam brži u gnojidbi svojih poljoprivrednih površina", govori Kaselj.
Kako kaže, s RWA Hrvatska surađuje već deset godina i najviše sije sjemena iz njihovog sortimenta, između ostalog i kukuruz INITIO, pšenicu SOFRU i IZALCO, dok od uljane repice trenutno ima ANNISTON i NAIAD.
"Nakon što sam krenuo raditi s RWA Hrvatska, shvatio sam da imaju kvalitetnu robu s prihvatljivom cijenom i relativno visokim prinosima, što mi je kao i svakom proizvođaču bilo jako bitno", prepričava početak svoje suradnje Kaselj i dodaje kako mu je osim kvalitetnog sjemenskog materijala važna i primjena kemijske zaštite: "Obavezno je obavljam na vrijeme, kako na žitaricama ne bi bilo bolesti i insekata. Ove godine dva sam puta tretirao pšenicu protiv bolesti i jednom protiv leme, tako da je pšenica zdrava, a nije ni polegla jer sam primijenio regulator rasta".
Osim kooperacije s RWA Hrvatska, Mladen Kaselj nakon žetve svoju robu također predaje u RWA u silose u Koriji: "Zadovoljan sam s cijenom merkantile u trenutku otkupa, silosi su mi blizu, a i isplata je korektna, ne čeka se dugo na novac", pojasnio je Kaselj, te preporučio i drugim poljoprivrednicima suradnju s RWA Hrvatska d.o.o.
Inače, poljoprivredni proizvođači virovitičkog kraja i ove će godine moći prodavati svoju merkantilnu robu u pogon RWA Hrvatska d.o.o. smješten u Koriji. Osim silosa, čiji je kapacitet oko pet tisuće tona, u Koriji RWA ima skladišne prostore, sušaru, a od 2017. godine i mješaonu mineralnih gnojiva, prvu takvu u Hrvatskoj. Kako bi u sezoni otkupa bilo, za to se tijekom cijele godine brine prodajni predstavnik i voditelj pogona Korija Daniel Đajkić.
"Nama na terenu posao je obilaziti OPG-ove, davati preporuke i savjete, pratiti usjeve, što nam ljudi na kraju vraćaju povjerenjem predajući nam svoju robu", zaključuje Đajkić.
Tagovi
RWA Hrvatska Otkup merkantilne robe Korija Silos Mješaona
Autorica
Više [+]
Marija je inženjerka agronomije, ratarski smjer. Živi u Bjelovaru, udana je i majka dvojice sinova. Radila je nekoliko godina u novinarstvu, na BBŽ-radiju te pisala za lokalne novine Bjelovarac, tematika poljoprivreda. Trenutno radi u struci i kaže: Volim svoj posao, ali volim i pisati i pratiti aktualne teme.
Partner
Zapadno predgrađe18,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 333 300,
fax: +385 31 283 526,
e-mail: rwa-hrvatska@rwa.hr
web: https://rwa.hr/
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će gost u studiju Agrokluba. Imaš pitanje za njega - postavi ga ovdje na KLUBu uz heshtag #PitajAPPRRR
Damjano-Dado Ivaniš
prije 3 tjedna
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja: Zašto agencija tereti mene za sredstva koje sam isplatio izvođaču za objekat,a isti je zbog svog nemara Više [+] objekat uradio tako loše da ga ne mogu staviti u upotrebu. Sredstva sam prebacio izvođaču,istog sam morao prijaviti u agenciju da bi on mogao početi s radovima. Sve sam dokaze predočio u žalbi ( na koju čekam odgovor) .Zašto agencija ne tereti direktno izvođača kod kojeg su novci završili. Ja nemam ni novaca ni štale.lijep pozdrav
malimarko123
prije 3 tjedna
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja Agencije jest zašto moj OPG do dana današnjeg nije na Agronet zaprimio Odluku za 2024.? Niti Avans za 2025.? Više [+] Sve sam obveze izvršio na vrijeme i nisam pod nikakvim sankcijama? Od srpnja 2025. poslao sam najmanje 10 mailova Agenciji sa istim pitanjem te sam dobio odgovor da se strpim (već pola godine) ili financijske tablice sa uplatama na kojima je jasno vidljivo da neke isplate nisam uopće zaprimio na račun, a nemam se na temelju čega žaliti? Opg Stjepan Šuntić.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Dovedite Vi iz AGROKLUBA ministra pravosuđa Zapadne Srbije , koju nazvaše rh ! U tom NE SPOSBOM resoru su ; Zakon o nasljeđivanju - PLAGIRANI Više [+] BEOGRADSKI , dvostruka evidencija KOJU NAM NAMETNUŠE Austrijanci , Zakon o vlasništvu i drugim stvarima - SMEĆE od zakona , Zakon o izvlaštenju ! U GRUNTOVNICI NA Radiću , ista u katastru na kralju Petru I , a Leticija upisala bez ugovora ! Pa gospođo Leticija sa kime od pokojna dva da sklopite ugovor , pitajte ravnatelja ?
Mile Špehar
prije 3 tjedna
#PitajAPPRRR Moje pitanje je za ravnatelja je pošto će Agenicija izbrisati sve korisnike koji nemaju ugovor o korištenju privatnog poljoprivrednog Više [+] zemljišta zanima me zašto to ne učini i sa državnim poljoprivrednim zemljištem na temelju kojeg članaka i kojeg zakona priznaju potvrde o privremenom korištenju koje izdaju jedinice lokalne samouprave i na temelju kojeg članka i kojeg zakona jedinice lokalne samouprave izdaju te iste potvrde. Hvala
Stjepan Žunac
prije 6 godina
PZ Jasinje, PZ Napredak, Poljoprivredno stočarska zadruga Babina Greda, PZ Škopinjak, PZ Lučica ... Jedino aktivna još PZ Napredak. Đuro Japarić trebam dalje pisati?
Đuro Japaric
prije 6 godina
Nije problem seljacima doći na zelenu granu , ješ su stabla pod listom , naslonimo ljestve i evo nas na zelenoj grani !
Marta Radić
prije 6 godina
Teško će seljaci na zelenu granu kada će prodavati posredniku svoju proizvodnju , te za istu repromaterijal uzimati na avans. Ova prića je ok , kad bi silosi i mješaona bili u vlasništvu zadruge OPG , tada to ima smisla. Nažalost nije tako , a dio odgovornosti je i na samim OPG. Kada bih to imali udruženi u svojem vlasništvu , tada dohodovnost proizvodnje bila bih puno veća. Te manje problema na selu.