Miskantus u trećoj godini daje 20 tisuća kg trske!

Provedene analize su potvrdile potencijal trave Miscanthus giganteus, u smislu energetski visokokvalitetne i ekološki prihvatljive sirovine za proizvodnju krutih biogoriva, s ciljem održivog gospodarenja u sustavu zaštite okoliša. Miscanthus X Giganteus je višegodišna kultura, hibrid Miscanthus sinensis i Miscanthus sacchariflorus bambusa porijeklom iz Azije, od kuda je prenesena u industrijski razvijena područja radi svojih visokih energetskih vrijednosti.

Sve veća je potreba za biljnim gorivom koje bi jednog dana zamijenilo fosilne izvore energije poput ugljena, nafte ili zemnog plina. Na jedan hektar zemljišta sadi se 10 tisuća sadnica, jedna sadnica po m², kako bi biljka dobila dovoljno mjesta za neometan razvoj, a zemljište bi se optimalno iskoristilo. Biljka raste u gustom sklopu širine do jedan metar te nakon treće godine uzgoja dostiže visinu do 4 m. Kultura zahtijeva izravnu sunčanu svjetlost i vlažno plodno tlo, poželjna je pH vrijednost tla oko 5, a otporna je na hladnoću i vjetrovitu klimu. Uporaba pesticida je praktički nepotrebna zbog toga što sadnica Miscanthusa nema zabilježenih fito i zoo neprijatelja.

Miscanthus giganteus - jedna od najzanimljivijih energetskih biljaka našeg vremena, i to uz minimalni angažman i ogromne prinose.

Zemljište i klima za kinesku trsku

Za uzgoj slonove trave najbolje zemljište je humusna ilovača dobro snabdjevena vodom. Zemljište treba biti vlažno, ali bez ustajale vode do otprilike 1 m dubine (pH-vrijednost 5 - 8).

Korov sa razgranatim korijenjem ne smije imati dominantnu ulogu. Sadnja Miscanthusa, kineske trske na zemljištima koja su pogodna i za (žitarice) kukuruz sa indeksom zemljišta iznad 60 donosi odlične prinose, ali i slabija zemljišta pružaju zadovoljavajuće rezultate.

Bujnost i rast Miscanthusa ovisi, pored kvaliteta zemljišta, i u velikoj mjeri od količine i ravnomjernosti padalina do otprilike sredine rujna. Idealna količina je 700 do 900 mm, dobro raspoređena u periodu vegetacije. Pri manjoj količini padalina mogu se smanjiti prinosi, pri čemu se 500 mm smatra minimumom. Nakon dužeg sušnog perioda dolazi do prestanka rasta uz djelomično opadanje lišća. Rast se nastavlja ako uslijede padaline ili se izvrši navodnjavanje.

Rođak je šećerne trske otporan na hladnoću pa daje urod čak i pri niskim temperaturama. Podsjeća na bambus ili rogoz, raste do četiri metra, a uspijeva i u Srednjoj Europi.

Kod nas je poznat i kao kineska trska ili kineski šaš. Zbog velikih dimenzija, na engleskom je dobio ime elephant grass (slonova trava).

Prosječna godišnja temperatura bi trebala biti iznad 7° C, bolje bi bilo 8,5° C. Ne preporučuju se mjesta koja imaju suha ljeta. Sadnja na mjestima preko 700 do 800 m visine, kao i u područjima bogatim snijegom je problematična. Niske temperature imaju negativan utijecaj na rast mladih biljakia.

Padine koje gledaju na sjever i doline koje zadržavaju hladnoću, kao i lokacije koje su sklone kasnim mrazevima, nisu pogodne za uzgoj. Lišće mladih izdanaka izumire na temperaturi ispod -5° C, ali obično kasnije ponovo izbije. Za dobro prezimljavanje rizoma u područjima sa vrlo niskim temperaturama, od koristi je zatvoreni snježni pokrivač.

Pripreme za sadnju Miskantusa

Prilikom pripreme za sadnju, potrebno je njivu u jesen izorati najmanje 20 cm duboko. Treba voditi računa o tome, da ne ostanu veće organske mase od prethodne kulture, jer dušik koji se oslobađa usporava zrenje u jesen. Jednogodišnje biljke Miscanthusa počinju u jesen prilično kasno sa skladištenjem hranljivih materija u rizome, tako da je oslabljena otpornost na mraz ukoliko dođe do jakog rasta, prvenstveno u jesen.

Rizomi Miscanthusa kao sadni materijal

Prilikom kupovine obratiti pažnju na zdravo, čvrsto tkivo! Zasječena odnosno rascjepljena mjesta trebaju biti bjeličaste, svijetle boje. Rizomi su otprilike 7-15 cm dugački i imaju često četiri ili više dobro razvijena izdanka. Žetva, a potom i ručno sortiranje obavlja se po pravilu u istom danu, a privremeno skladištenje vrši se u hladnom i mračnom prostoru, u plastičnim vrećama, bez gubitka na kvalitetu.

Sadnja Miscanthusa

Rizomi su vrlo osjetljivi na isušivanje, zato ih treba odmah nakon raspakiravanja zasaditi (vrijeme sadnje: sredina travnja do najkasnije sredine svibnja). Optimalna temperatura zemljišta za sadnju je 10° C. Pri preranoj sadnji postoji rizik od kasnih mrazeva, kod kasne sadnje postoji rizik od suše odnosno topline. Razmak između sadnica iznosi 1 x 1 m = 10.000 biljakia/ha.

U pogledu žetve, preporučuje se površine oblikovati pravokutno kako bi bile lakše dostupne teškim strojevima za žetvu. Teško pristupačne površine otežavaju žetvu i zato su znatno veći troškovi. Od otprilike 2 hektara značajno se smanjuju troškovi žetve.

Održavanje i biljna zaštita Miscanthusa

U prvoj godini je uništavanje korova, pored kvalitete i svježine rizoma, odlučujući faktor za uspješnu sadnju. Nakon druge godine može se očekivati žetva od oko 30% od punog prinosa. U trećoj godini slijedi prva puna žetva i od tog trenutka se može obaviti neznatna gnojidba. Za uništavanje korova su dozvoljena sredstva kao i za kukuruz. Kao alternativa za upotrebu pesticida pouzdanim se pokazalo okopavanje motikom i pažljiva obrada kultivatorom. Kod mehaničkog uklanjanja korova u prvoj godini obično je potrebno tri puta okopati između biljaka. Napadi biljnih bolesti i štetočina su neznatni, odnosno još uvijek malo poznati, ali su na zemljištima sa ustajalom vodom ili oslabljenom usjevu mogući.

Gnojidba Miscanthusa

Od sredine rujna većina apsorbiranih hranjivih tvari i stvorenih asimilata vraća se u rizome te je potrebna samo neznatna gnojidba. Opalo lišće ostaje kao biljni pokrivač. Zbog nepostojanja stvaranja sjemena i ploda, potreba za hranjivim tvarima je znatno niža nego kod sličnih poljoprivrednih kultura. Gnojidba dušikom se preporučuje najranije od druge godine, ali ova kultura može i bez ikakve gnojidbe. Na dobrim lokacijama je ovo korisno tek nakon osme ili devete godine. Generalno se preporučuje gnojidba odmah nakon žetve (travanj/svibanj).

Vrste gnojiva:

• Kalij: U prvim godinama se preporučuje posipanje reciklažnog pepela po površini
• Osoka: U principu se ne savjetuje, ali moguće je u makim količinama
• Dušik: djeluje i u malim količinama na količinu prinosa. Često se može sa samo 60 kg N/ha iscrpiti potencijal prinosa, ipak maksimalno sa 100 kg N/ha/a.

Trajnost kulture je oko 25 godina. Osnivanje: 1 - 2 perioda vegetacije faza glavne upotrebe: 20 - 25 perioda vegetacije faza ponovnog korištenja: 5 - 10 perioda vegetacije. U trećoj godini su biljke 3 m visoke, kada se i postižu prvi puni prinosi. Maksimalni prinosi se postižu u 6. i 7. godini, od tada se prinosi održavaju na konstantnom nivou.

Sadnja u jesen nije preporučljiva

Događa se kada prerano padne snijeg, to znači dok lišće još nije opalo. Kod još mladih biljaka mogu se stabljike nakon otapanja ponovo uspraviti, kod starijih lome se na oko 40-50 cm iznad zemlje. Kod jako zbijenih usijeva lišće ne može otpasti. Prilikom sitnjenja stvara se znatna količina prašine i srazmjerno tome, lošiji je (povećan sadržaj silicija!) i kvalitet iverja (karakteristike tokom zrenja). Naslage smanjuju i brzinu kretanja berača, što dovodi do blagog povećanja troškova žetve. Od kraja rujna se skladište rezervne tvari u sistem rizoma, posebno u rujnu i listopadu. Zato se sadnja u jesen ne preporučuje, jer je biljka Miskantus po pravilu potpuno zrela tek u prosincu.

Prinosi i do 20 tisuća hektara

Prihodi su pod veoma jakim utjecajem kvaliteta zemljišta, opskrbe vodom i temperature lokacije. Prinosi suhe mase u drugoj godini variraju od 4.000 do 7.000 kg/ha, a u trećoj godini od 12.000 do 20.000 kg/ha. Ukoliko je sadržaj vode 14%, može se računati sa prosječnim prinosom od 19.000 kg/ha (na zemljištima pogodnim i za kukuruz).

Zamjena za malč

Miskantus predstavlja jeftiniju, domaću i vrlo zgodnu zamjenu za uobičajeni malč. Ovaj malč je izuzetno izdržljiv i potrebne su manje količine. Osim toga iverje Miscanthusa se koristi i kao sredstvo za izolaciju odnosno kao dodatak građevinskim materijalima. Najveći dio Miscanthusa koristi se za ogrijev, kao zamjena za drvo direkno sa polja. Nadalje, Miscanthus se može koristiti kao prostirka za konje i male životinje. Slama miskantusa ima veću moć upijanja od normalne slame i može se, što je vjerovatno najveća prednost, poslije upotrebe ponovo koristiti za gnojidbu.

Zahtjev Ministarstvu zaštite zdravlja i okoliša

Miskantus je strana vrsta i za uzgoj u RH potrebna je dozvola Ministarstva zaštite zdravlja i okoliša, sukladno odredbama članka 69. Zakona o zaštiti prirode. Sukladno članku 68. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/2013) zabranjen je uvoz, stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta i/ili njihovo uvođenje u prirodu i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju.

• U tu svrhu potrebno je podnijeti pisani zahtjev na sljedeću adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Radnička cesta 80, HR-10000 Zagreb.

Zahtjev za izdavanje dopuštenja mora sadržavati sljedeće:

1. detaljne podatke o podnositelju zahtjeva tj. ime i prezime, adresu, (ukoliko se ipak radi o tvrtki naziv i sjedište tvrtke, ime i prezime odgovorne osobe), OIB, broj telefona i adresu elektroničke pošte;
2. znanstvene i hrvatske nazive vrsta - hrvatsko ime, ako postoji, je potrebno i poželjno upisati. Međutim, najvažnije je validno (binominalno) znanstveno (latinsko) ime, jer komercijalna imena nisu validna. Pri tome se ne smiju koristiti trgovački nazivi i oznake, niti navoditi ime cijelog roda (budući da rod npr. Miscanthus ssp. sadrži veći broj vrsta, a dopuštenje se može izdati jedino za neku određenu vrstu ili hibrid stranih vrsta, ne i za cijeli rod). U suprotnom nije moguće za neispravno navedenu vrstu procijeniti ekološki rizik.
3. broj ili količinu jedinki - predviđeni ili procijenjeni broj jedinki koje se planira uvoditi u prirodu, odnosno uvoziti/stavljati na tržište/;
4. podrijetlo jedinki - znači potječu li predmetne jedinke iz uzgoja ili su izuzete iz prirode. Ujedno u zahtjevu je potrebno navesti i državu podrijetla i/ili uvoza, tvrtku od koje se jedinke nabavljaju i uvoze i sl.;
5. opis razvojnog stadija ili oblika - znači radi li se npr. o sadnicama uzgojenim in-vitro, sjemenu i sl.,
6. opis svrhe uvoza, stavljanja na tržište ili uvođenja, a za uvođenje u prirodu i opis načina uvođenja, uključujući vremenski raspored tijekom godine te predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja (oznaku katastarske čestice tj. kč.br. i imekatastarske općine). Naime, posebno je važna sama lokacija sadnje (npr. blizina nacionalnih parkova, ekološke mreže i sličnih zaštićenih područja zbog mogućih utjecaja na iste), kao i klimatski uvjeti područja na kojima se sadi ili zavičajne vrste koje su prisutne na toj lokaciji, a na koje takva sadnja može imati negativni učinak.
7. državne biljege u protuvrijednosti od 70,00 kn.