Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Neformalna savjetodavna služba
  • 28.07.2015. 10:30

Mineralna ili organska gnojiva?

Prije upotrebe mineralnih ili organskih gnojiva važno je proučiti prednosti i nedostatke jednih i drugih kako bismo pronašli najbolje rješenje.

Foto: depositphotos.com,
  • 6.719
  • 158
  • 0

U prošlom članku na temu gnojiva, bilo je riječi o važnosti adekvatne gnojidbe bez koje nema visokih i stabilnih prinosa i kako se gnojidba opravdano smatra najvažnijom agrotehničkom mjerom u uzgoju biljaka. Važno je obratiti pozornost na prednosti i nedostatke određenih vrsta gnojiva.

Prednosti organskog gnojiva

Organska gnojiva povoljno djeluju na kemijska, biološka i fizikalna svojstva tla; omogućuju povećanje populacije mikroorganizama (raste biogenost tla); pojačava se humifikacija (sinteza humusa) te raste sadržaj humusa u tlu; tlo je plodnije. Biogeni elementi se oslobađaju sporo (mineralizacija organske tvari) do oblika koji biljke mogu usvajati; nema opasnosti od prekomjerne koncentracije bilo kojeg elementa, budući da razgradnju organske tvari obavljaju mikroorganizmi i to samo kad su uvjeti za to povoljni (temperatura, vlaga, pH i dr.).

Adekvatnom gnojidbom do prinosa!

Organska gnojiva sadrže manju količinu mineralnih elemenata (u širokom rasponu ovisno od vrste organskog gnoja, njegove starosti i načina primjene) te omogućuju uravnoteženu ishranu bilja; zbog niske koncentracije elemenata ne izazivaju nutritivni, niti osmotski (solni) stres. Djeluju dugotrajno tijekom više godina, jer sprječavaju ispiranje biogenih elemenata iz rizosfere vežući ih na organomineralni koloidni kompleks tla kemijski i polarno (oboje raspoloživo za usvajanje). Umjereno stimuliraju rast bilja u duljem vremenskom periodu. Jačaju otpornost biljaka na pojavu bolesti i štetočina.

Korisna su za okoliš jer nakon njihove razgradnje, odnosno mineralizacije, nema značajnih količina štetnih ostataka, nisu podložna ispiranju (gubicima površinskim kretanjem vode kod jačih oborina i/ili navodnjavanja, tzv. run off). Potiču život u tlu (biogenost) od mikroorganizama (gljive i bakterije) do mezofaune (gujavice, crvi) koji se hrane organskom tvari i utječu na bolje prozračivanje i dreniranost tla. Mogu se obogaćivati mineralnim gnojivima i tako prilagoditi formulaciju (omjer NPK hraniva) različitim biljnim vrstama.

Nedostaci organskih gnojiva

Organska gnojiva imaju određene nedostatke. Prije svega, sporo otpuštaju hranjive tvari, posebice u hladnijim uvjetima (kasna jesen, zima i rano proljeće) što se ne da uskladiti s vremenom najveće potrebe biljaka za hranivima; onečišćavaju okoliš kod mineralizacije izvan vegetacijskog perioda, posebice dušikom. Oslobađanje biogenih elemenata u formi koje biljke mogu usvojiti ovisi o aktivnosti mikroorganizama te u uvjetima niske biogenosti i/ili niske aktivnosti mikroorganizama (visoka ili niska temperatura, malo ili suviše vode u tlu, nepovoljan pH, niska biogenost) raspoloživost je nedostatna za veće prinose.

Također, organska gnojiva su skuplja od mineralnih, računajući na malu koncentraciju aktivne tvari i potrebu za primjenom više desetaka tona po hektaru. Primjena je često otežana zbog njihovog oblika (velika, rastresita i često nehomogena masa), a peletiranje jako poskupljuje njihovu primjenu. Tekuće vrste organskog gnoja, gnojovka i gnojnica moraju se primjenjivati posebnim strojevima (aplikatorima). Često im je ograničena količina zbog slabe i odvojene stočarske proizvodnje. Pri nepravilnom skladištenju i primjeni vrlo su visoki gubici, posebice dušika. Organska gnojiva koja nisu u potpunosti kompostirana mogu uzrokovati probleme kada se koriste kao svježe gnojivo zbog pojave tzv. dušične depresije, širenja korova sjemenom, bolesti i štetočina i dr.

Prednosti mineralnih gnojiva

Mineralna gnojiva su posvuda dostupna i najčešća su vrsta gnojiva u praksi. Proizvode se u različitim formulacijama (ili se to može postići njihovim miješanjem) te su prilagođena za sve biljne vrste i namjene (osnovna, za prihranu), predsjetvenu primjenu, startna, folijarna, za fertigaciju (irigacija + gnojidba) i kemigaciju (irigacija + gnojidba + zaštita); mogu se primjenjivati u svim godišnjim dobima. Brzo djeluju (učinak je vidljiv u roku od 1 - 2 tjedna). Relativno su jeftina; lako i jednostavno se raspodjeluju zbog granulacije (granule, pelete, tekućine, tablete, s omotačima za sporo otpuštanje hraniva, sa ili bez balasta i dr.) ili unose aplikatorima u tlo (tekuća i mikrogranulirana).

Nedostaci mineralnih gnojiva

Većina mineralnih gnojiva topiva su u vodi te su mogući visoki gubitci (~ 1/3) kretanjem vode u tlu (mass flow) ili difuzijom (od veće koncentracije na mjestu primjene do izvan zone korijena ili podzemne vode). Kratko vrijeme djelovanja dušičnih gnojiva, osim ako se koriste oblici s kontroliranim otpuštanjem N. Nisu strukturni dio tla pa povećavaju produktivnost tla povećanjem raspoloživosti hraniva, ali bez poboljšanja njegove strukture.

Pri nepravilnoj uporabi (količina, vrijeme, mjesto primjene) mogu smanjiti plodnost tla, npr. stimulacijom aktivnosti mikroorganizama koji potom ubrzano razgrađuju organsku tvar u tlu, što u duljem vremenskom periodu iscrpljuje tlo. Forsiranje vegetativnog rasta, posebice N-gnojivima, može rezultirati većom potrebom košnje ili orezivanja vinograda i voćnjaka, produljivanjem vegetacijskog perioda, porastom žetvenog indeksa i/ili smanjivanjem merkantilnog dijela. Kod nepravilne, prekomjerne ili pogrešne primjene mineralnih gnojiva, koja su po kemijskom sastavu uglavnom soli, opasnost od štetnih posljedica je visoka; suvišak izaziva nutritivni stres, osmotski ili solni stres, u kontaktu s lišćem dehidrataciju tkiva, ožegotine i defolijaciju (gubitak lišća).

Sekundarni elementi ishrane (Ca, Mg i S), kao i mikroelementi često nedostaju u mnogim visoko koncentriranim mineralnim gnojivima te ih je potrebno posebno primjenjivati. Izazivaju često ekološke probleme zbog gubitaka ispiranjem, posebice na lakim, propusnim tlima, slabe retencijske moći za vodu i zadržavanje hraniva u zoni korijena; često je rezultat onečišćenje voda fosforom.

Nitratni oblik dušika je lako pokretan u tlu, a gubici amonijskog, kod visokog pH, također mogu biti veoma visoki (volatizacija). Nepravilnim skladištenjem i miješanjem gnojiva dolazi do gubitaka biogenih elemenata ili pogoršanja njihovih fizikalno-kemijskih svojstava (antagonizam gnojiva). Visoka je potrošnja energije za proizvodnju mineralnih gnojiva, posebice dušičnih.

Autori: Prof. dr. sc Vladimir Vukadinović i prof. dr. sc. Irena Jug, Foto: depositphotos.com, @budabar


Tagovi

Gnojiva Organska gnojiva Mineralna gnojiva Prednosti i nedostatci gnojiva Gnojidba tla Humifikacija Biogeni elementi Prinos Uzgoj Ispiranje Mineralizacija Hladni uvjeti Tekuće vrste Visoki gubici Žetveni indeks Korov N-gnojiva Mirkoreleme

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]