Mikrobiološka gnojiva: Značaj primjene u očuvanju plodnosti zemljišta

Najpovoljniji uvjeti za rad mikroorganizama u zemljištu su: ona neutralne reakcije (pH vrijednost 6,50-7,20), dobre strukture, povoljnih vodno-zračnih svojstava (60-70% vode u porama) i zemljišta sa sadržajem organske tvari odnosno humusa, iznad 2%.

Prema pojašnjenju Milice Popadić, diplomirane inženjerke ratarstva i povrćarstva, zastupljenost mikroorganizama je sezonskog karaktera. "Njihova najveća brojnost i aktivnost je u proljeće i ranu jesen, kada ima dovoljno vlage i kada su temperature 20-30ºC i to u zemljištu do 40 cm dubine, gdje ima dovoljno kisika i organske tvari. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih spojeva, mobilizaciji teško topivih neorganskih spojeva, opskrbljuju biljke hranjivim tvarima i sudjeluju u formiranju prinosa uzgajanih biljaka," pojašnjava Popadić.

Agrotehničke mjere koje omogućavaju sintezu humusa 

Kako dalje navodi, agrotehničke mjere koje omogućavaju sintezu humusa su prije svega zaoravanje žetvenih ostataka, primjena stajnjaka, komposta, mikrobioloških gnojiva, pravilna obrada zemljišta, popravak kemijskih svojstava zemljišta i plodored.

"Kako bi se umanjili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se mikroorganizmi koji bi dijelom mogli zamijeniti mineralna gnojiva i pesticide. Čiste kulture mikroorganizama primjenjuju se za proizvodnju gnojiva, stimulatora rasta biljaka i preparata za zaštitu od bolesti i štetnika. Mikrobiološka gnojiva sadrže odabrane kulture mikroorganizama koja se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni procesi i povećao sadržaj pristupačnih hraniva", ističe.

Poslije žetve pšenice, ječma, kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta, kako je pojasnila, mogu se koristiti preparati za razgradnju žetvenih ostataka jer u svim granama biljne proizvodnje poslije ubiranja usjeva na parceli ostaju korijen i nadzemni žetveni ostaci. Na gospodarstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta ostaju kao sporedni proizvodi.

Prednost primjene mikrobioloških gnojiva 

Ona pojašnjava da je količina žetvenih ostataka u intenzivnoj biljnoj proizvodnji dosta značajna i ovisi od biljne vrste, sorte, kao i od vremenskih uvjeta pojedinih godina. Kod ozime pšenice količina slame je 5-7 t/ha, kukuruza 8-12 t/ha, suncokreta 4-6 t/ha i kod soje 3,5-5 t/ha.

"Poslije žetve može se obaviti tretiranje žetvenih ostataka odgovarajućim mikrobiološkim gnojivima, a vrijeme obrade zemljišta uskladiti prema preporuci proizvođača. Značaj takvih mikrobioloških gnojiva je da oslobađaju hranjive tvari iz žetvenih ostataka, zemljište je bolje strukture, pa je lakša obrada i veće zadržavanje vlage, a razlaže se i lignin iz žetvenih ostataka što čini osnovu za povećanje sadržaja humusa u zemljištu. Cilj je ubrzati i usmjeriti procese transformacije žetvenih ostataka do formiranja humusa. Na ovaj način njihova primjena posljednjih godina nadoknađuje nedostatak stajnjaka na našim poljima," savjetuje Popadić.  

Prednost primjene mikrobioloških gnojiva su smanjeni troškovi poljoprivredne proizvodnje, smanjena upotreba skupih mineralnih gnojiva, bolje iskorištavanje hranjivih elemenata u zemljištu, mikroorganizmi izlučuju tvari rasta, polisaharide, enzime, vitamine i aminokiseline, stimuliraju rast i razvoj biljaka i povećavaju prinos.

"Pored toga značaj njihove primjene je što ne zagađuju zemljište i podzemne vode, povećavaju biološku aktivnost zemljišta, održavaju ekološku ravnotežu u zemljištu, pospješuju proizvodnju zdravstveno sigurne hrane, a mogu se primjenjivati i u eko proizvodnji," zaključuje Milica Popadić.