• Gnojidba
  • 26.11.2013. 10:37

Meliorativna gnojidba za bolju plodnost tla

Meliorativna gnojidba povećava količinu zaliha hraniva u tlu, a primjenjuje se na tlima koja još nisu plodna ni prikladna za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao i na tlima koja se već stalno iskorištavaju.

Foto: bogballe.com
  • 3.220
  • 203
  • 0

Meliorativnom gnojidbom se povećava količina zaliha hraniva u tlu. Primjenjuje se na tlima koja još nisu plodna ni prikladna za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao i na tlima koja se već stalno iskorištavaju. Meliorativna gnojidba obuhvaća humizaciju, kalcifikaciju, sadrenje, fosfatizaciju i kalizaciju tla bez kojih nema uvjeta ni za druge mjere poboljšanja plodnosti tla.

Humizacija za obogaćivanje tla organskim tvarima

Humizacija je unošenje organske tvari u tlo, čime se poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Organska tvar služi za tvorbu humusa koji utječe na niz svojstava tla, povoljno utječe na strukturu tla, teška i zbijena postaju rastresitija, rahlija i lakša, a bezstrukturna tla dobivaju mrvičastu strukturu, čime se poboljšavaju i druga svojstva tla, režim vode, zračnost i toplina.

Humus (organska tvar) sadrži sva potrebna biljna hraniva koja nakon humifikacije (rastvaranja organske tvari) ostaju biljkama na raspolaganju. Stvara se ugljični dioksid koji služi kao biljno hranivo i djeluje na rastvaranje različitih kemijskih spojeva i čini ih pristupačnim biljkama te veže na sebe ione pojedinih biljnih hraniva i čuva ih od ispiranja i gubitaka. Osim što povoljno djeluje na kemijska svojstva, utječe i na biološka svojstva tla, prvenstveno što je izvor ugljika potrebnog za život i razmnožavanje mikroorganizama. Mikroorganizmi svojim radom rastvaraju organsku tvar i razlažu je na mineralne sastojke (mineralizaciju humusa) koji biljkama služe za ishranu.

Humizacija tla može se provoditi svim vrstama organskih gnojiva, kao i uvođenjem proizvodnje djetelinsko-travnih smjesa (DTS) koje dobro i brzo obogaćuju tlo humusom. Ni jednim drugim uobičajenim procesom poljoprivredne proizvodnje (stajskim gnojem, kompostom, zelenom gnojidbom), ne može se stvoriti tolika količina organske tvari u tlu kao što se može uzgojem DTS-a.

Pod travnim pokrovom tijekom vremena počinje u površinskom sloju tla nagomilavanje humusa koji se stavara odumiranjem korijena i nadzemnih dijelova biljaka. Djeteline razvijaju dubinsko korijenje i izvlače hranjiva iz dubljih slojeva tla i odlažu ih u tijelu biljke, a dijelom i pri površini tla. Leguminoze mogu obogatiti gornje slojeve tla kalcijem i dušikom, što sve djeluje i na kvalitetu humusa. Travne vrste čine gust površinski splet, tratinu, u kojem se odvijaju anaerobni procesi raspadanja anorganske tvari te se tako u tlu gomila trajni humus.

Za razliku od travnih vrsta, djeteline ne stvaraju uvjete za stvaranje humusa na površini tla, ali ostatkom svoje bogate korijenove mreže obogaćuju organskom tvari nešto dublje slojeve tla.
Djetelinsko-travne smjese imaju važnu ulogu u plodoredu jer humizacijom tla povećavaju njegovu plodnost, no nisu trajna nego se postupno gube daljnjim uzgojem pojedinih ratarskih kultura, osobito uzgojem okopavina, zbog čega bi DTS-e trebale biti permanentno zastupljene na oranici, odnosno uvrštene u plodored. Djeteline dobro ne uspijevaju na jako pjeskovitim tlima pa se humuzacija takvih tala pretežno obavlja zelenom gnojidbom.

Kalcifikacijom do mrvičaste strukture tla

Kalcifikacija (kalcizacija), vapnjenje je obogaćivanje tla kalcijem radi povećanja plodnosti tla. To se odnosi na sniženje ili uklanjanje kiselosti tla, poboljšanja njegove strukture i stimulaciju korisnih bakterijskih procesa, a tek zatim na opskrbu tla kalcijem kao biljnim hranivom, biogenim elementom. Kalcij je preduvjet trajne mrvičaste strukture tla, u čemu najveću ulogu ima blagi humus, za čije je stvaranje kalcij neophodan. Uz prisutnost kalcija, odnosno humusa, teška tla se razrahljuju, te je omogućeno prozračivanje tla i povećanje propusnosti za vodu, a u pjeskovitim tlima kalcij povezuje čestice pijeska i na taj način vrlo lagana i propusna tla postaju kompaktnija i bolje zadržavaju vodu. Kalcij neutralizira kiseline, pa tako regulira reakciju tla. Povoljno djeluje i na aktivnost bakterija, posebno onih koje fiksiraju dušik, ubrzava rastvaranje organske tvari i suzbija razvoj štetnih gljivica u toksičnost nekih soli u tlu. Na tlima gdje je vidljiv deficit kalcija treba izvršiti kalcifikaciju, jer kalcij ima ulogu melioratora tla.

Za kalcifikaciju mogu služiti različiti materijali kao što su živo vapno, gašeno vapno, vapnenac, dolomitno brašno, lapor, saturacijski mulj. Živo i gašeno vapno su kemijski najaktivniji, pa se preporučuju samo za jako kisela tla. Ostali vapneni materijali djeluju mnogo sporije. Količina materijala za kalcifikaciju ovisi o vrsti materijala i o pH tla. Štetne posljedice prejake kalcifikacije mogu se popraviti višegodišnjom upotrebom fizioloških kiselih gnojiva (amonijev sulfat, kalijeva sol). Za rasipanje vapnenog materijala na polju služe rasipači mineralna gnojiva ili posebni strojevi. Materijal mora biti suh i usitnjen. Kalcifikacija se može obaviti u svako doba godine kada je tlo bez vegetacije, no ipak je potrebno da prođe određeno vrijeme od unošenja materijala do sjetve. Ljeto je najpogodnije doba da se materijal za kalcifikaciju rastrese po strništu te prašenjem plitko unese u tlo. Ukoliko se kalcifikacija provodi istodobno sa gnojidbom stajskim gnojem, može se dogoditi da vapno u doticaju s njim izazove gubitak dušika iz gnoja.

Ljetno/jesensko sadrenje tla

Sadrenje tla je način meliorativne gnojidbe alkaličnih tala, bogatih lako topljivim solima u štetnim koncentracijama. Takva tla su slabo plodna ili čak neplodna. Sadrenje tla je najbolje obaviti ljeti ili u ranu jesen. Najprije se zaoru veće količine stajskog gnoja, a zatim se rasipa sadra i ostavi da tlo preko zime leži pod utjecajem atmosfere, a zatim ponovo obradi i zasije.

Autor: Renata Dragović, mag.ing.agr., Foto: bogballe.com


Tagovi

Meliorativna gnojidba Višegodišnje kulture Humizacija Humus Kalcifikacija Sadrenje Plodnost


Autorica

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Welcome to our next problem...