• Usjevi
  • 17.05.2011.

Međuusjevi poboljšavaju strukturu i plodnost tla

  • 2.543
  • 126
  • 0

Poljoprivredna gospodarstva na svojim oranicama imaju uzak plodored. Često je to dvopolje te nakon žetve ili berbe ostaju nezasijane do iduće sezone. Takav način gospodarenja sa oranicama umanjuje plodnost tla, narušava strukturu tla, a povećava se broj štetnika i sjemenki korova u tlu. Širenje biljnih bolesti je brže. Na nagnutim terenima prilikom većih oborina prisutna je erozija tla. Načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla i voda od nitrata preporučuju uvođenje međuusjeva između žetve glavnih kultura koji će iskoristiti preostala hranjiva i spriječiti ispiranje u podzemne vode.

Negativne posljedice takvog gospodarenja na plodnost tla, možemo umanjiti sjetvom međuusjeva koje koristimo za hranidbu stoke ili zaoremo za zelenu gnojidbu. Na taj način proizvedemo još jedan usjev u drugom dijelu godine, a tlo zaštitimo od negativnog utjecaja erozije ili ga obogatimo s organskom masom. Time povećavamo ili čuvamo humus u tlu. Kulture koje su pogodne za ovakvu sjetvu imaju brzi porast te dobro razvijen korijenov sustav. Nakon sjetve brzo prekriju tlo, imaju bujnu zelenu masu i razgranato korijenje, a u postrnoj sjetvi sprečavaju daljnje isparavanje vode iz tla. One koriste preostala hranjiva i smanjuju njihovo ispiranje u dublje slojeve tla, popravljaju strukturu tla, sprečavaju rast korova,umanjuju razvoj bolesti i štetnika (nematode). One iz porodice leguminoza vežu dušik iz zraka i tako obogaćuju tlo, čuvaju i potiču mikrobiološku aktivnost u tlu te sprečavaju eroziju tla.

Na kraju međuusjevi razvijaju veliku masu koju možemo koristiti za hranidbu stoke ili za zelenu gnojidbu, što je odlična agrotehnička mjera koja treba naći svoje mjesto na gospodarstvu.

Međuusjeve sijemo po strništu ili nakon berbe kukuruza. Nakon žetve žitarica moramo u što kraćem roku zasijati planirani usjev. Tlo treba uzorati na dubinu 15-20 cm, a nakon sjetve, pogotovo ljeti, dobro je povaljati zasijanu površinu. Postrni usjevi trebaju za ujednačen i brz razvoj dovoljno hraniva. Na farmama često u ljetnom periodu treba izvesti dio nakupljene gnojevke pa je možemo izvesti na takve parcele i tako obaviti gnojidbu. Prema podacima iz literature 10 m3 nerazrijeđene gnojovke sadrži približno 50 kg čistog dušika, 20 kg fosfora i 80 kg kalija. Za postrne usjeve dovoljno je izvesti i zaorati 15-20 m3 gnojovke po hektaru. Ako nemamo organska gnojiva, možemo gnojiti s 300-400 kg po hektaru NPK 15:15:15.

Usjevi koje koristimo mogu biti postrni, ozimi ili jari. Postrne usjeve treba zasijati na površinama koje planiramo koristiti rano u proljeće kako ne bi bilo poteškoća u pripremi sjetve. Na tlima koja su lakša preporučljivo je sijati ozime usjeve koji štite tlo od erozije, a sprečavaju ispiranje ostatka hraniva u dublje slojeve tla. Možemo odabrati ozime ili jare kulture koje ćemo koristiti za krmu: ozimi grašak, grahorica, sudanska trava, ljulj, inkarnatka, djetelina, krmni sirak, lupina. Kulture koje nam mogu poslužiti za hranidbu stoke ili za zelenu gnojidbu razne su repice kao npr. krmna repica, ogrštica. Odličnu masu za zelenu gnojidbu daju facelija, bijela gorušica, uljna rotkva, repice i ogrštice.

Usjev namijenjen zelenoj gnojidbi treba zaorati kada biljka razvije dovoljnu zelenu masu, ali zadnje u fazi cvatnje jer se starija biljka u tlu sporije razgrađuje. Dobro je bujan visok usjev malčirati, pustiti da malo provene i tada zaorati. Možemo zaorati prvi put plitko pa nakon tjedan dana duboko da se masa bolje rasporedi i razgradi. U svakom slučaju zaoravanje zelene mase treba provesti 2-3 tjedna prije sjetve glavnog usjeva.

U poljoapotekama teško je naći sjeme dijela spomenutih kultura, ali dosad i nije bilo ni većeg zanimanja poljoprivrednika za sjetvu. U slučaju porasta zanimanja za sjetvu međuusjeva treba pretpostaviti da će i ponuda u trgovinama biti bolja.

Autor: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Ratarstvo Plodored Usjevi Tlo


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Koja je tajna izrazito visokog potencijala prinosa HYVIDO® hibrida ječma?

HYVIDO® hibrid ječma dobiven je križanjem dvije različite roditeljske linije, a rezultat su biljke izvanredno pozitivnih agronomskih osobina koje doprinose boljim rezulta...

Pročitaj cijelu bilješku