Mato Brlošić: Sjetva će potrajati i ličiti na one kakve su bile prije 20 ili 30 godina

Iako su mnogi stručnjaci preporučivali izmjenu rokova sjetve i ne držati se nekih starih pravila, to ovog proljeća nije bilo moguće, kaže za Osječku televiziju Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Imali smo, dodaje, dosta hladan i kišovit početak proljeća i kad je trebalo krenuti u sjetvu ranijih jarih kultura kao što je zob, bob i šećerna repa, to je bilo nemoguće zbog velike količine oborina.

"U trećem mjesecu na području grada Đakova je palo zadnji put toliko kiše prije 38 godina. Posljedica je bila da smo imali dva kanala koji prikupljaju vodu iz brda, koji su se prelijevali i dodatno natopili njive", ističe.

Država bi trebala više pomagati proizvođače

Ova će se sjetva nastaviti i u svibnju te će, kaže, ličiti na one kakve su bile prije 20 ili 30 godina: "Nadamo se da ćemo uspjeti sve napraviti s malim zakašnjenjem", poručuje.

Što se sjetve šećerne repe tiče, rekao je kako je velik broj poljoprivrednika odustao od ove kulture, jer je postala vrlo rizična bez obzira na povećane iznose potpora.

"To je jedina poljoprivredna kultura koja se sto posto proizvodi u Hrvatskoj, sto posto prerađuje u hrvatskoj, sada nažalost, jedinoj šećerani", rekao je, podjećajući na katastrofalnu prošlu godinu kada je na mnogim mjestima urod podbacio i sto posto pa je velik broj proizvođača iz zemlje nije ni vadio što se, kaže, do sada nezapamćeno. Također, smatra da bi tu država trebala više pomagati ovu proizvodnju.

Osim šećerne repe, lani su zbog suše stradale i ostale kulture. Brlošić ističe kako su ljudi prijavili štete na Mjeri 23 za sušu, no nisu se vidjeli na popisu: "Sad smo u nekakvom raskoraku kako se moglo dogoditi da se suša prijavi, a da se ne nađemo na popisu tih šteta koje se negdje vodi u Ministarstvu poljoprivrede", naglašava te ističe problem kako je moguće da će neki dobiti, neki ne, a svi su jednako stradali.

Bob sve popularniji

Kaže kako će biti zasijano više zasijano kukuruza ove godine, između 250 i 300 tisuća hektara. "Naše stočarstvo to ne može sve potrošiti, s obzirom da prijeti nova bolest. Imali smo ovdje afričku svinjsku kugu. Još uvijek se poljoprivrednici od toga nisu oporavili."

Spomenuo je bob kao jednu "novu" kulturu koja je sve popularnija za uzgoj. "Bob se koristi za proizvodnju proteina za ljudsku prehranu. Dakle, imamo tvornicu koja to radi i po informacijama, oni su već dogurali na 15.000 hektara".

Poručio je da dok se zemlja radi, dok se ona obrađuje, još nekako ide. "Vrijeme će pokazati hoće li godina biti uspješnija više ili manje. Hrana se proizvoditi mora", zaključio je.

Cijeli razgovor za Osječku televiziju pogledajte ovdje: