Masovna pojava dlakavog ružičara na uljanoj repici

Dlakavi ružičar (Epicometis hirta) je kornjaš iz porodice listorožaca (Scarabaeidae) koji se hrani cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučkova ne dolazi do zametanja plodova. Najradije napada vrste iz porodice Rosaceae među kojima su brojne voćne vrste (jabuka, kruška, višnja, trešnja, šljiva, jagoda i aronija), a značajne štete su u nekim godinama zabilježene i na uljanoj repici. U posljednjih desetak godina, najveće štete pričinjava mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti.

Odrasli kukac je crne boje s vidljivim svijetlim točkicama na pokrilju, veličine 10 mm, obrasao brojnim bijelim ili žučkastim dlačicama. Ličinka je bijele boje, svinuta i živi u tlu. Dlakavi ružičari se javljaju u proljeće i prvo ih možemo primijetiti na korovima u cvatnji, najčešće na maslačku. U većem broju se javljaju od travnja do lipnja kad i pričinjavaju najvažnije štete. Odrasli kukac dobro leti pa se lako može seliti s jedne na drugu biljnu vrstu, ovisno o njenoj cvatnji. Nakon oplodnje ženke odlažu jaja u tlo. Dlakavi ružičari imaju jednu generaciju godišnje.

Dlakavi ružičar pripada termofilnim štetočinama i povremeno se masovno javlja, posebno u godinama kada su srednje dnevne temperature zraka u vegetaciji veće od višegodišnjeg prosjeka, a ukupne količine padalina manje. Imago oštećuje generativne organe, a nekada i zeljaste dijelove biljaka. Aktivan let insekata počinje krajem ožujka ili početkom travnja i završava se u srpnju ili kolovozu. Najveća brojnost je tijekom travnja i svibnja, kada i nastaju najveće štete, pogotovo ako je vrijeme suho i toplo. Dlakavi ružičar vrlo je polifagan štetnik i napada mnoge uzgajane i korovne biljke.

Počela je masovna pojava dlakavog ružičara

Dlakavi ružičar je oduvijek bio prisutan na našim područjima. Javljala se povremeno i gotovo nikada nije bilo potrebe da za njeno suzbijanje. Kada se uljana repica vratila na naše njive, ravnoteža u brojnosti ovog štetnika se poremetila, a nakon nekoliko godina uzgajanja repice, ona se jednostavno prenamnožila i od tada je počela praviti štete na svim biljkama koje cvjetaju (jagode, jabuke, pšenica, dunje, borovnice, uljana repica), ali i na onima koje pri uzgoju ne cvjetaju (crni luk).

Kakav je njegov ciklus razvoja? Dlakavi ružičar ima jednu generaciju godišnje. Odrasli ružičar prezimi u zemlji na 3 do 10 cm dubine. Iz zemlje počinje izlaziti rano u proljeće. Sa mjesta prezimljavanja se kreće u pravcu biljaka u cvjetanju, jer se najradije hrane cvjetovima. U rano proljeće se uglavnom zadržavaju na cvjetovima maslačka koji imaju intenzivno žuti cvijet. Kasnije se sele na uljanu repicu, a onda i na jagode i jabuke, trešnje. Na malim parcelama uljane repice, ružičari mogu napraviti potpunu štetu. Na velikim parcelama oštećuju samo rubne zone, dok veći dio parcele normalno plodonosi.

Kako suzbiti dlakavog ružičara na usjevima uljane repice?

Kemijsko suzbijanje dlakavih ružičara nije rješenje iz nekoliko razloga. U Hrvatskoj nema registriranih insekticida za tu namjenu, a dodatni problem čini to što bi štetnika trebalo suzbijati u vrijeme cvatnje kada ne smijemo koristiti insekticide opasne za pčele. Zbog dugih dlačica na pokrilju kukca smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida, a ni učinak želučanih insekticida nije zadovoljavajući jer se ružičari hrane unutarnjim dijelovima cvijeta.

Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja utvrđen je masovni ulov dlakavih ružičara na vizualne mamce (plave posude s vodom) u koje se dodaje i olfaktorni mamac – eterično ulje anisa. Ovakvi se mamci vrlo lako mogu pripremiti na gospodarstvu i jeftiniji su od kupljenih gotovih trapova. Plave posude s vodom i anisom potrebno je postaviti u voćnjak u visini krošnje odnosno cvjetova. Za ulov dlakavih ružičara u nasadima uljane repice, posude se mogu postaviti na tlo. S obzirom da dnevni ulov može biti vrlo velik, potrebno je redovito prazniti sadržaj posuda te ponovno uliti vodu s dodatkom anisa.