• Zimska brazda
  • 15.12.2018. 07:30

Mario Glavaš: Ore se kako se more, ali nema pravog gazde bez zimske brazde

Optimalni rok za jesensko oranje je između 10. i 20. listopada, ali budući da je u listopadu i studenom bilo sušno razdoblje, većina ratara ovih dana obavlja zimsku brazdu. To prema riječima stručnog savjetnika i nije velik problem. 

Foto: Youtube/screenshot
  • 1.523
  • 184
  • 2

Nakon završetka jesenske sjetve i berbe kukuruza, čim su vremenski uvjeti to dopustili, ratari su se posvetili zimskoj brazdi, jesenskom dubokom oranju. Cilj ove osnovne obrade tla je bolje upijanje oborinskih voda i osiguravanje veće rezerve vlage za kasnije korištenje u ljetnom razdoblju.           

"Jesenska ili zimska brazda se radi da bi se akumulirala vlaga. U ovim mjesecima događa se smrzavanje tla te se povećava volumen za jednu desetinu. Stoga je to bitno napraviti da bi se ta površina mogla puno lakše pripremiti za proljetnu sjetvu", rekao je Ivan Han, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredno šumarske savjetodavne službe Požeško-slavonske županije. 

No ratarima vrijeme nije išlo na ruku i dočekala ih je još jedna specifična jesen. 

Zbog specifične jeseni, ovih dana se još uvijek obavlja duboko oranje

"Godina je bila jako suha i bilo je teško raditi sve obrade u polju. Nekada su stari ljudi imali izreku "Nema pravog gazde bez zimske brazde" što znači da je to jako bitna radnja, ali nije ju svatko radio. Danas je to agrotehničke mjera koju rade svi ili 99 posto ljudi", rekao je Mario Glavaš, ratar iz Rajsavca. 

Optimalni rok za jesensko oranje je između 10. i 20. listopada, ali budući da je u listopadu i studenom bilo sušno razdoblje, većina ratara ovih dana obavlja zimsku brazdu. To prema riječima stručnog savjetnika i nije velik problem. 

"To se može odraditi u studenom, u prosincu pa čak i u siječnju, sve ovisi o vremenskim uvjetima, ali zimska brazda je velika garancija za jedan kvalitetan i dobar rod", ističe Han. 

"Optimalni rokovi jesu sredina listopada, međutim to se u tom vremenu nije dalo odraditi. Čak su se lomili strojevi koliko je tlo bilo suho. Do danas smo dobili nepunih 40 litara kiše što nam je otvorilo mogućnost da u zadnje vrijeme radimo tu zimsku brazdu. Isto tako i jutarnje temperature su se spustile ispod nule i nema nekakvih klizanja", otkriva Glavaš. 

Ako se s oranjem čeka do proljeća, upitna je kvaliteta sjetve

Ako ratari ne uspiju obaviti zimsku brazdu, u proljeće će teže orati zemlju. 

"Ta zemlja se puno više slegne i daleko je lošija priprema, a isto tako i kvaliteta sjetve je lošija ako s brazdom idemo u proljeće", poručuje Han. 

"Ako dočekamo proljeće upitno je koliko se može samo zaoravanje tada napraviti i onda nam je problem akumulacija vlage. U zadnje vrijeme dosta je bitna i sama gnojidba nekim osnovnim gnojivima prije zaoravanja zimske brazde. Trudimo se unijeti osnovne količine fosfora i kalija prije samog oranja", priča Glavaš.   

Isto tako, naš sugovornik ističe da je, na parcelama s kiselim tlima, poželjno odraditi kalcifikaciju.

Orati na barem 25 ili 30 centimetara

Dubina obrade tla ovisi o budućoj kulturi, a najčešće iznosi između 30 i 35 cm.      

"Što dublje, to bolje. Međutim, velikim je dijelom to vezano za poljoprivrednike koji imaju jaču mehanizaciju. Nije jednako ako čovjek ima traktor od 30 ili 40 te od 120 konjskih snaga. U svakom slučaju za preporučiti je da to bude barem 25 ili 30 centimetara. Što je ta površina dublja, dublji je korijen i ta kultura s veće površine uzima hranu, posebno u sušnom periodu s obzirom na to da ima dublji korijen", pojašnjava Han. 

"Ljudi kažu: "Ore se kako se more". Istina je da je što dublje to bolje, međutim mi primjerice nemamo šećernu repu, koja iziskuje dubine do 40 centimetara. Mi se uglavnom trudimo da to prelazi 30-ak centimetara. Kroz praksu se pokazalo da je bolja zimska brazda kada je krupnija, kada je malo veća količina vlage, ali danas to nije slučaj budući da je cijela jesen bila suha", rekao je za kraj Glavaš.         

Klimatske promjene iziskuju konstantnu prilagodbu u svim granama poljoprivrede, a ništa drugačije nije ni u ratarstvu.  

Ali ipak su i ove godine vremenske prilike dopustile ratarima obavljanje ove izuzetno bitne radnje, stoga bi se proljetna sjetva trebala odvijati po planu, ako ju nešto nepredviđeno ne poremeti. 


Tagovi

Zimska brazda Oranje Priprema tla Obrada tla Klimatske promjene Duboko oranje


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi