Optimalni rok za jesensko oranje je između 10. i 20. listopada, ali budući da je u listopadu i studenom bilo sušno razdoblje, većina ratara ovih dana obavlja zimsku brazdu. To prema riječima stručnog savjetnika i nije velik problem.
Nakon završetka jesenske sjetve i berbe kukuruza, čim su vremenski uvjeti to dopustili, ratari su se posvetili zimskoj brazdi, jesenskom dubokom oranju. Cilj ove osnovne obrade tla je bolje upijanje oborinskih voda i osiguravanje veće rezerve vlage za kasnije korištenje u ljetnom razdoblju.
"Jesenska ili zimska brazda se radi da bi se akumulirala vlaga. U ovim mjesecima događa se smrzavanje tla te se povećava volumen za jednu desetinu. Stoga je to bitno napraviti da bi se ta površina mogla puno lakše pripremiti za proljetnu sjetvu", rekao je Ivan Han, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredno šumarske savjetodavne službe Požeško-slavonske županije.
No ratarima vrijeme nije išlo na ruku i dočekala ih je još jedna specifična jesen.
"Godina je bila jako suha i bilo je teško raditi sve obrade u polju. Nekada su stari ljudi imali izreku "Nema pravog gazde bez zimske brazde" što znači da je to jako bitna radnja, ali nije ju svatko radio. Danas je to agrotehničke mjera koju rade svi ili 99 posto ljudi", rekao je Mario Glavaš, ratar iz Rajsavca.
Optimalni rok za jesensko oranje je između 10. i 20. listopada, ali budući da je u listopadu i studenom bilo sušno razdoblje, većina ratara ovih dana obavlja zimsku brazdu. To prema riječima stručnog savjetnika i nije velik problem.
"To se može odraditi u studenom, u prosincu pa čak i u siječnju, sve ovisi o vremenskim uvjetima, ali zimska brazda je velika garancija za jedan kvalitetan i dobar rod", ističe Han.
"Optimalni rokovi jesu sredina listopada, međutim to se u tom vremenu nije dalo odraditi. Čak su se lomili strojevi koliko je tlo bilo suho. Do danas smo dobili nepunih 40 litara kiše što nam je otvorilo mogućnost da u zadnje vrijeme radimo tu zimsku brazdu. Isto tako i jutarnje temperature su se spustile ispod nule i nema nekakvih klizanja", otkriva Glavaš.
Ako ratari ne uspiju obaviti zimsku brazdu, u proljeće će teže orati zemlju.
"Ta zemlja se puno više slegne i daleko je lošija priprema, a isto tako i kvaliteta sjetve je lošija ako s brazdom idemo u proljeće", poručuje Han.
"Ako dočekamo proljeće upitno je koliko se može samo zaoravanje tada napraviti i onda nam je problem akumulacija vlage. U zadnje vrijeme dosta je bitna i sama gnojidba nekim osnovnim gnojivima prije zaoravanja zimske brazde. Trudimo se unijeti osnovne količine fosfora i kalija prije samog oranja", priča Glavaš.
Isto tako, naš sugovornik ističe da je, na parcelama s kiselim tlima, poželjno odraditi kalcifikaciju.
Dubina obrade tla ovisi o budućoj kulturi, a najčešće iznosi između 30 i 35 cm.
"Što dublje, to bolje. Međutim, velikim je dijelom to vezano za poljoprivrednike koji imaju jaču mehanizaciju. Nije jednako ako čovjek ima traktor od 30 ili 40 te od 120 konjskih snaga. U svakom slučaju za preporučiti je da to bude barem 25 ili 30 centimetara. Što je ta površina dublja, dublji je korijen i ta kultura s veće površine uzima hranu, posebno u sušnom periodu s obzirom na to da ima dublji korijen", pojašnjava Han.
"Ljudi kažu: "Ore se kako se more". Istina je da je što dublje to bolje, međutim mi primjerice nemamo šećernu repu, koja iziskuje dubine do 40 centimetara. Mi se uglavnom trudimo da to prelazi 30-ak centimetara. Kroz praksu se pokazalo da je bolja zimska brazda kada je krupnija, kada je malo veća količina vlage, ali danas to nije slučaj budući da je cijela jesen bila suha", rekao je za kraj Glavaš.
Klimatske promjene iziskuju konstantnu prilagodbu u svim granama poljoprivrede, a ništa drugačije nije ni u ratarstvu.
Ali ipak su i ove godine vremenske prilike dopustile ratarima obavljanje ove izuzetno bitne radnje, stoga bi se proljetna sjetva trebala odvijati po planu, ako ju nešto nepredviđeno ne poremeti.
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
Nedjeljko Jusup
prije 1 tjedan
Vedrane pa Ti i Agroklub ste uvik dobrodošli. Rado viđeni. Dođi(te) drage volje😊
Tomi Haha
prije 6 godina
mislim da je to prejednostavan model, hajmo ga zakomplicirati sa barem 17 dodatnih papira na kojima u biti ništa ne piše. ali moraju biti iz različitih državnih službi.
Vedran Stapić
prije 6 godina
@Tomi Haha i još dodatak na osnovni poticaj za neoranje, do 70 hektara ako uopće nemaš plug. Potvrdu bi izdavala savjetodavna služba, jel. Dakako, to bi vrijedilo samo za one mlađe od 35 koji su OPG otvorili unazad 6 mjeseci
Tomi Haha
prije 6 godina
treba uvesti poticaj za neoranje zemlje - tek tako bi to kod nas prolazilo :)
Zvonimir Laslo
prije 6 godina
Marta,Amerikanci koji ne oru ,a takvih je tamo sve više imaju 5-6 % humusa u tlu
Marta Radić
prije 6 godina
Mi imamo humusa od 1.2 - 1.8 tako pokazuju analize i stalno oremo. Amerikanci imaju od 2 - 3 humusa i neoru. Brazilci imaju humusa od 2-4 i nema oranja. Zaključak je jednostavan...
Zvonimir Laslo
prije 6 godina
Koliko samo vi koji orete imate humusa u tlu? Koliko imaju ,,glupavi amerikanci,, humusa na poljima gdje nema oranja,gdje su uglavnom kulture soja -kukuruz ? Znači nalaze se na istoj geografskoj širini kao i mi .
Marta Radić
prije 6 godina
Pege 25 , odličan komentar , svaki drugi je suvišan...
Vedran Stapić
prije 6 godina
Pa Pege već smo mislili napraviti anketu na portalu s pitanjem: Je li Pege25 živ? (Da, Ne, Ne znam)
pege25
prije 6 godina
Ma Marta drži se ti bolje kuhaće a ti Vladek netrkeljaj gluposti ...šta vi balavurdio znate o oranju... oranje je majka svih majki agrotehničkih mjera Lp od STRAP25
Vladimir Miloš
prije 6 godina
U potpunosti se slažem s Martom Radić. Oranjem zemljište se uništava dugoročno. Danas, bi se trebali okretati principima održive proizvodnje hrane i za buduće generacije. Reduciranom obradom, korištenjem pokrovnih usjeva, kombiniranjem proizvodnje... mnogi poljodjelci ostvaruju zadovoljavajuće prinose s manjim troškovima te umanjuju štetne aktivnosti. Iza toga stoji dugoročno razmišljanje i planiranje, stručnjaci bi trebali poticati nova znanja kako bi poljodjelci radili što manje štete na svojim poljima.
Marta Radić
prije 6 godina
Dobar članak ,ali takve članke čitali smo prije 15 godina , te vjerovali da je to dobro...bez zimskog oranja nema poljoprivredne proizvodnje. Na sreću to je prošlost , oranje je stvar prošlosti a ne stvar budućnosti. Razvijeni svijet , kaže da cijena nabavke mehanizacije i cijena goriva ćine bitne stavke u podizanju konkurentnosti poljoprivrede , a samim time i njene održivosti. Temeljem toga , oranje , puno prohoda teški strojevi , treba izbjegavati , reducirana obrada je budućnost poljoprivredne !!!!