Mnogi stručnjaci za održivo gospodarenje zemljištem vjeruju kako će upravo ova biljka odigrati glavnu ulogu u postizanju dostatnih količina proizvedene hrane za brzorastuće stanovništvo.
Lucerna (Medicago sativa L.) je višegodišnja biljka iz porodice mahunarki. Visoku vrijednost biljke lucerne prepoznali su prve civilizacije poput starih Grka i Rimljana. Već tada ova mahunarka je imala izniman značaj kao izvor prirodnog proteina. U petnaestom stoljeću inicira se program selekcije i hibridizacije pod vodstvom germanskih botaničara. Ciljevi programa su bili stvaranje tolerantnosti biljke na hladnoću, sušu i tada razvijene bolesti. Ubrzo je se povećao interes raznih institucija, znanstvenika i poljoprivrednika diljem Europe za tada obećavajuću krmnu kulturu. Lucerna se brzo proširila i na druge dijelove Svijeta, a proces oplemenjivanja, poboljšavanja pojedinih faktora i danas se nastavlja. Danas, poljodjelci imaju čitavu lepezu varijacija kod odabira sorata lucerne poput otpornosti na bolesti, hladnoću i žegu, prema cilju eksploatacije (npr. sijeno), visini krune, prinosu i sl.
Krma lucerne se obično koristi u prehrani mliječnih krava u razdoblju laktacije, jer je izvrstan i cjenovno pristupačan izvor kvalitetnih proteina, minerala i energije. Pored navedenog, istovremeno osigurava potrebna vlakna čime se poboljšava probavljivost hrane. Međutim, sve navedeno ovisi o kvaliteti spremljene krme. Klima, tlo, uvjeti tla, izbor sorte, agrotehnika, kvaliteta košnje i spremanja, sadržaj vlage, uvjeti skladištenja i sl. izravno utječu na kakvoću. Odstupanja od normativne kvalitete mogu negativno utjecati na preciznu formulaciju ishrane životinja.
Razvojem industrijskih poljoprivrednih praksi lucerna je dobila posebno mjesto na mnogim poljima. Proizvodnja mlijeka se sve manje organizira na malim obiteljskim gospodarstvima, a sve više na velikim ekonomijama koje traže veliku količinu kvalitetne krme. Moderne farme s nekoliko tisuća krava u laktaciji često nisu u mogućnosti proizvesti dovoljne količine hrane na svojim poljima. Industrijska gospodarstva se okreću nabavi sirovine od različitih izvora. Nerijetko, lucerna se uzgaja i prerađuje u dehidriranu krmu na jednom kontinentu, a potom se brodovima prevozi do velikih mliječnih farmi.
Bliski istok preuzima sve veći udio globalne proizvodnje mlijeka unatoč nepovoljnim uvjetima. Klima i oskudna tla arapskih zemalja, na prvi pogled, nikako ne obećavaju mogućnost proizvodnje prehrambenih proizvoda. No, posljednjih godina pomoću međunarodnih investicija i suvremenih znanja pustinje se pretvaraju u plodna tla i to pomoću jedinstvene biljke lucerne. Zahvaljujući dubokom korijenu i tolerantnosti na stresne uvjete lucerna se uspješno uzgaja u pustinjama. Cijena jeftinog zemljišta omogućava velike investicije poput preciznog navodnjavanja, izgradnje infrastrukture te plaćanje usluga vrsnih stručnjaka, stavljaju arapske zemlje u sam vrh proizvođača lucerne na globalnim razmjerima.
Mnogi stručnjaci za održivo gospodarenje zemljištem vjeruju kako će upravo ova biljka odigrati glavnu ulogu u postizanju dostatnih količina proizvedene hrane za brzorastuće stanovništvo. Arapski agro holdinzi, također, investiraju u plodno zemljište istočne Europe, gdje uglavnom organiziraju proizvodnju dehidrirane lucerne koja se izvozi za potrebe mliječnih farmi u arapskim zemljama. Naravno, s dobrim agroekološkim uvjetima, podneblje zemalja istočne Europe daje visoke prinose zadovoljavajuće kvalitete. Zahvaljujući uvozu efikasna proizvodnja mlijeka se odvija i u pustinji.
Jedan od većih natjecatelja na globalnom tržištu proizvodnje i izvoza lucerne je i Južnoafrička Republika. Uzgoj se organizira na siromašnijima tlima, gdje se nakon 5 – 10 godina intenzivnog korištenja u uzgoj stavljaju nove kulture poput niskih žitarica. To je dugi proces koji iziskuje suvremena znanja i skupe tehnologije. Velikim dijelom pristup pretvaranja pustinjskog zemljišta se odvija posredstvom internacionalnih ulagača. Velike agrarne organizacije upravljaju zemljišnom bankom s nekoliko tisuća hektara oskudnog zemljišta, na kojima nerijetko je isplaniran uzgoj visokovrijednih poljoprivrednih kultura. Lucerna je prva kultura koju će koristiti kako bi obogatili zemljište organskom materijom. U toj razvijenoj afričkoj zemlji ova mahunarka ima veliki ekonomski značaj. Pusta zemljišta pretvaraju u plodna tla, a izvoz dehidriranih proizvoda dođe kao dodatni prihod. Izvoz i cijena je određena međunarodnim tržištima temeljeno na ponudi i potražnji. Najveći kupci su arapske zemlje, a u posljednje vrijeme i Kina.
U argentinskoj pokrajini Rio Negro, kompanija AM Holding sa sjedištem u Londonu, koristi lucernu u kombinaciji s intenzivnim napasivanjem merino ovaca u svrhu stvaranja plodnog tala. Dokazano je kako lucerna dodatno pridonosi prinosu vune kod ovaca. Vlastitih 4 tisuće hektara zemljišta u Argentini, AM Holding već koristi za proizvodnju orašastih plodova, dok preostalih tisuću je u procesu pripreme. U voćnjaku koriste "živi mulch“ ove vrijedne leguminoze kao zeleni pokrov između stabala. Tim sistemom zemljište neprestano obogaćuju dušikom i povećavaju organsku masu u tlu. Cijela proizvodnja se odvija prema ekološkim principima. Voditelj projekta za Argentinu AM Holdinga, Pierre Enting naglašava kako lucerna je kultura koja je doslovno nezamjenjiva u njihovom poslovanju.
Klimatske promjene traže nove pristupe ka upravljanju zemljištem. "Golo“ ratarenje, korištenje totalnih herbicida u voćnjacima trebalo bi biti stvar prošlosti. Kako ne postoji standardizirana praksa u poljoprivredi, poljodjelci moraju pristupati svojim poljima s većim oprezom nego ikad prije. Inovativna gospodarstva traže nove načine prema održivom uzgoju biljnih kultura. Upravo spoj tradicionalnih kultura poput lucerne i aktualnih dostignuća u znanosti i tehnologiji dokazuje kako se čak i pustinja može pretvoriti u plodno tlo.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor