• Lucerna
  • 12.03.2017. 10:30

Lucerna, najjeftiniji izvor proteina na oranicama

Lucerna je najjeftiniji proizvođač bjelančevina na oranicama. Vrlo je cijenjena kultura zbog široke primjene. Na jednoj površini nalazi se četiri do pet godina s više košnji tijekom jedne godine.

Foto: pixabay.com
  • 4.491
  • 357
  • 0

Lucerna (Medicago sativa), jedna je od najraširenijih krmnih kultura koja se uzgaja za voluminoznu stočnu hranu na oranicama. Smatra se da je jedna od najstarijih krmnih biljaka. Uzgajala se više od pet tisuća godina kao krmna kultura na području Azije i Kavkaza. Višegodišnja je kultura koja živi oko tri do pet godina, dajući svake godine oko četiri do pet otkosa. Vrlo je kvalitetna stočna hrana.

Korijen na kraju prve godine života može narasti i do 1-1.5 m dubine. Cvijet je svijetloljubičaste, svijetlo plave, ružičaste do bijele boje. Plod je mahuna koja sadrži dvije do šest sjemenki bubrežastog oblika. Na početku cvjetanja, ovisno o tipu i uvjetima za rast, visina stabljike je između 30 i 150 cm. Listovi su srednje krupni do krupni, a donja strana plojke je prekrivena dlačicama, rijetko je potpuno gola.

Velika masa organske tvari

Njezin gospodarski značaj je vrlo bitan jer efikasno utječe na obnavljanje stanja tla. Ima sposobnost simbiotske fiksacije dušika preko bakterija (Rhizobium melioti) te razgranat korijenov sustav i veliku masu organske tvari koja se može zaorati.

Osjetljiva na kiselo tlo i preveliku vlagu

Za njezin razvoj joj odgovara toplija i umjereno vlažna klima. Prosječna godišnja temperatura bi trebala biti oko 11°C. Lucerna preferira duboka, rahla, plodna neutralna, slaboalkalna i slabokisela tla. Vrlo je osjetljiva na kiselost tla. Ima veliku potrebu za vodom, ali ne podnosi vlažna tla. Zbog dubokog korijena, može podnijeti sušu. Ne može rasti u monokulturi. Najbolji predusjevi su okopavine, povrće i duhan. Može se uzgajati i nakon strnih žitarica, ali tlo mora biti dobro pripremljeno. Izvrstan je predusjev za mnoge kulture, posebice okopavine, kojima odgovara velika količina organske mase i dušika koji ostaje u tlu nakon lucerne.

Osnovna obrada tla provodi se u jesen, na dubinu od 30 do 50 cm. Vrlo je važna i predsjetvena priprema tla jer je sjeme sitno, a klica osjetljiva. Za što uspješniju sjetvu, površinski sloj tla do 10 cm dubine treba biti fino pripremljen i poravnan. Kod uzgoja lucerne, u tlo je potrebno unijeti oko 120 do 160 kg N, 200 do 240 kg P₂O₅ i 320 do 640 kg K₂O. polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva treba dati osnovnom obradom.

Jesenska sjetva daje veći prinos

Sjetva lucerne je na dubinu od 0.5 do 2 cm. Za sjetvu je potrebno oko 18 do 22 kg/ha. Obavezno je valjanje usjeva nakon sjetve. Sjetva je u ranu jesen ili proljeće. Jesenska sjetva je više u prednosti, jer prezimljuje i može dati visoki prinos. Proljetnu sjetvu treba obaviti što prije, tijekom ožujka, iznimno do sredine travnja. Kašnjenje sjetve može u opasnosti od suše.

Vrlo je važno obaviti mjere njege, pa se preporučuje upotreba herbicida u zaštiti od korova. Mladu lucernu napadaju razni štetnici (pipe, sovice, žičnjaci, uši) pa je potrebno upotrijebiti insekticide.

Kvalitetna stočna hrana

U lucerni su prisutni vitamini: A, B1, B2,C,D,E,K. Količina vitamina u lucerni ovisi o načinu upotrebe i spremanja lucerne. Zelena lucerna sadrži najveću količinu vitamina. Lucerna je kvalitetnog mineralnog sastava, od kojih je najzastupljeniji kalcij, koji je vrlo važan u ishrani stoke te produkciji mlijeka. Uz kalcij su prisutni i: kalij, fosfor, magnezij, i klor.

Iako visokokvalitetna stočna hrana, u njezinom sastavu prisutni su nepoželjni sastojci. Oni djeluju na iskorištenje hranjiva, pojavu nadama, smanjenje fertiliteta i slično. Te tvari su: saponin, izoflavin, nitrati, lignin te visoki odnos kalcija i fosfora.

Zelena ishrana, silaža, sjenaža

Košnja lucerne je najčešći način korištenja lucerne. Košena lucerna koristi se za zelenu ishranu, silažu, sjenažu, spremanje sijena i industrijsku preradu dehidracijom u visokokvalitetna bjelančevinska hranjiva. Lucerna se može i ispasivati, ali samo kod selekcioniranih sorti za tu namjenu. Optimalno vrijeme za košnju lucerne je period između pupanja do početka cvatnje jer se u to doba mogu postići najbolji prirodi kvalitetne hrane po jedinici površine.

Lucerna se može koristiti u prehrani ljudi. Mladi se izdanci pripremaju kao proljetno povrće zbog sadržaja vitamina, bjelančevina i mineralima. Osušena biljka može se koristiti kao čajni napitak u liječenju anemije, osteoporoze, kod poremećaja kožnog tkiva (nokti, kosa, dlaka) te kao diuretik. Lucerna je medonosna biljka.

Foto: pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Lucerna

Lucerna

Sinonim: - | Engleski naziv: Lucerne | Latinski naziv: Medicago sativa L.

Lucerna se uzgaja na svim kontinentima, a od europskih zemalja najveći je proizođač Francuska. Za prehranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košnjom,... Pročitaj više »

Tagovi

Lucerna Stočna hrana Visokokvalitetna Bjelančevine Simbiotska fiksacija


Autorica

Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.