Pretraga tekstova
I dok se ratari u Argentini prebacuju sa soje na kukuruz zbog sušnog vremena, u Brazilu se povećavaju površine pod ovom mahunarkom.
Dok se u Europi potiče proizvodnja biljnih proteina, kako bismo bili neovisni o uvoznim, većinom iz država Južne Amerike, u Argentini se ratari prebacuju na uzgoj kukuruza. Ondje ih je na to natjeralo suho vrijeme i tlo upitno za sjetvu soje. Oni su veću količinu ove kulture odlučili zamijeniti više otpornom, kukuruzom.
Farmeri oduševljeno dočekali povećanje proizvodnje biljnih proteina
"On je trenutno u boljem položaju od soje s kojom se svake godine natječe u zauzimanju površina. To bi moglo jako utjecati na proizvodnju ove mahunarke, a već smo primijetili kako se dosta poljoprivrednika odlučuje za veće zasijane površine pod kukuruzom u idućoj sezoni", kaže Emilce Terre, glavna ekonomistica na burzi Rosario. Dodaje i kako tome pridonosi i nedavni oporavak cijene te žitarice.
Ondje se do kraja rujna očekuje sušno vrijeme, a u listopadu tek pokoji pljusak. No, klimatski fenomen La Niña koji u zemlji obično donosi sušu, s vrhuncem u prosincu, mogao bi negativno utjecati tijekom cijele godine, piše Reuters.
"Dolazi nam jako komplicirana sezona, a čak i ako La Niña ne bude jaka, svakako šteti usjevima. Cijene bi trebale biti bolje i sva sreća pa Kina kupuje sve“, ističe uzgajivač u gradu Saladillo.
Cijene ruske pšenice rastu, Argentina postaje konkurentan izvoznik suncokretovog ulja
Inače, Argentina je najveći izvoznik stočne hrane na bazi soje, koja se koristi za tov svinja i goveda ponajviše u Europi i jugoistočnoj Aziji. Globalne cijene ove kulture u rujnu su po prvi puta u posljednje dvije godine dosegle 10 dolara, a glavni razlog su niži prinosi u Sjedinjenim Državama što je potencijalna blagodat za argentinske uzgajivače.
S druge pak strane, brazilski poljoprivrednici na sjeveru i sjeveroistoku zemlje, u regijama gdje prevladava prašuma Amazona i savana Cerrado povećat će svoje površine pod tom mahunarkom za više od 6% u idućoj sezoni, procjene su to dvije konzultantske kuće za žitarice Arc Mercosul i AgRural. Obje predviđaju kako će se broj zasijanih površina povećati za oko 350.000 hektara.
U planu je širiti se i na novo, isušeno područje, nekadašnje pašnjake i močvare, navodi Reuters.
Zagovornici zaštite okoliša oštro se time protive jer smatraju kako će zamjena prirodne vegetacije poljima povećati emisiju stakleničkih plinova, a time i klimatske promjene.
Brazil je inače najveći svjetski izvoznik soje i srodnih joj proizvoda.
Tagovi
Argentina Brazil Uzgoj soje Uzgoj kukuruza Površina Suša Trendovi
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.