Kukuruz Pajdaš i soja Ika dobitnici priznanja Zlatno sjeme

Bc hibrid kukuruza Pajdaš i osječka sorta soje Ika najzastupljeniji su na hrvatskom tržištu prema proizvedenim i deklariranim količinama sjemena u 2019./20 godini. Stoga im je Hrvatsko agronomsko društvo za ovaj hvalevrijedan uspjeh dodijelilo priznanje "Zlatno sjeme" koje su predstavnici Bc Instituta i Poljoprivrednog instituta Osijek preuzeli od doc.dr.sc. Krunoslava Dugalića, ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, domaćina 13. međunarodnog kongresa "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo".

U obrazloženju priznanja stoji kako je u prošloj sezoni, 2019/20. deklarirano 443.256,80 kg hibrida Pajdaš od ukupno deklariranih 3.420.111,35 kg sjemena kukuruza za hrvatsko tržište, što je udio od 13 posto, dok je u istom razdoblju proizvedeno 2.111.325,00 kg sjemena sorte Ika od ukupno deklariranih 10.274.600,24 kg soje, što je udio od 21 posto.

Pajdaš najrašireniji hibrid kukuruza u Hrvatskoj

"Ako me sjećanje dobro služi, ovo je već deseti put da je Pajdaš dobitnik tog priznanja kao najrašireniji hibrid kukuruza u Hrvatskoj, što je izuzetno velika čast, ali ne samo nama nego i kolegama s osječkog Instituta koji su pokazali dominaciju u sortimentu soje", rekao je ovom prigodom Kristijan Puškarić, direktor sektora sjemenarstva u Bc Institutu te predsjednik udruge Hrvatsko sjeme koja okuplja oplemenjivače i sjemenare. 

Danas je, dodao je, blagdan za hrvatsko sjemenarstvo, koliko god to nekom zvučalo bombastično, jer još jedanput pokazujemo da vrijedimo, da smo konkurentni i da imamo proizvode koje tržište prepoznaje i prihvaća te se nadamo da će tako ostati i u budućnosti. 

Dodao je kako je Pajdaš svih ovih godina hibrid broj 1 na tržištu, ima jedinstven imidž kojega krasi prilagodljivost svim agroekološkim uvjetima, stabilnost i standard u rezultatima svake godine te kvaliteta zrna i "njegove famozne boje".

Proizvodnja domaćeg sjemena je nužnost

Potvrdio je da je Bc Institut dominantan na tržištu kukuruza, iako su u zadnjih nekoliko sezona strane kompanije znatno napredovale. Naglasio je i kako se hrvatski sjemenari danas susreću s brojnim problemima, ponajviše u smislu prepoznatljivosti. 

"Želimo da javnost i svi koji su u poljoprivredi shvate da je proizvodnja domaćeg sjemena, odnosno njezina samodostatnost zapravo nužnost. U dominantnim kulturama u domaćem ratarstvu smo samodostatni", rekao je i dodao kako je Hrvatska ustvari velesila što potvrđuju rezultati u ovome poslu.

Proizvodnja soje u RH se unapređuje i širi

Na ovom se značajnom priznanju ispred Poljoprivrednog instituta Osijek Hrvatskom agronomskom društvu zahvalila dr.sc. Aleksandra Sudarić, predstojnica Odjela za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja, ističući kako ovo nije priznanje samo programu oplemenjivanja i sjemenarstva soje nego i samoj instituciji koja zbog svoje misije u društvu, a to je stvaranje domaćeg sortimenta svih važnih ratarskih kultura, daje značajan doprinos za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u RH. 

"Priznanje Zlatno sjeme je i potvrda našeg rada, kvalitete sortimenta soje, ali isto tako i motivacija za dalje. Poznato je da je u posljednjih pet-šest godina proizvodnja ove kulture u RH udvostručena, odnosno prati europski trend unaprjeđenja i proširenja, prije svega genetski nemodificirane, kako bi se smanjila ovisnost o prekooceanskom uvozu te ostvarili određeni ekonomski benefiti", konstatirala je dodajući kako Institut, kroz svoj sustav znanstvenog, proizvodno-komercijalnog kapaciteta te društvene odgovornosti doprinosi promociji, razvoju i unaprjeđenju te proizvodnje na ovim prostorima. 

Posebno je istaknula kako je osječki sortiment soje prepoznat i izvan granica, u europskim okvirima, što doprinosi pozicioniranju u izgradnji europske platforme proizvodnje biljnih bjelančevina.

Problem je što soju izvozimo kao sirovinu 

Prošle je godine soja posijana na 84.000 hektara od čega je gotovo dvije trećine osječkog sortimenta u kontinuitetu već godinama. 

"Imamo paradigmu i dobro razvijen sustav proizvodnje, s puno resursa, od povljnog geografskog položaja preko dobro razvijene tehnologije proizvodnje i većim dijelom obučenih poljoprivrednih proizvođača do domaćeg sortimenta i uhodanog sjemenarstva, i na kraju, veliku proizvodnju", ocijenila je Sudarić ustvrdivši kako je sjeme visokokvalitetno, ne samo što se uroda tiče nego i same hranidbene vrijednosti u pogledu sadržaja bjelančevina i ulja te ostalih fitokomponenti, pogotovo izoflavona. To što ju izvozimo kao sirovinu, predstavila je kao problem, ali i najavila izgradnju prerađivačkih kapaciteta u gospodarskoj zoni u Drenovcima. 

"Svi dobro znamo da finalni proizvod od soje s oznakom 'bez genetskih modifikcija' ima veću vrijednost od sirovine i to je nešto na čemu trebamo intenzivno raditi jer to povećava konkurentnost, prepoznatljivost i vidljivost hrvatske proizvodnje soje na europskom tržištu, a kroz to i društvenu i ekonomsku dobit“, zaključila je dr. Sudarić.