Kukuruz koji je prezimio na poljima može biti čisti otrov jer je pun mikotoksina. Takav kukuruz može kod životinja uzrokovati nespecifične simtome koji su pokazatelj trovanja, a na koje su mlade životinje, npr. pilići i prasad te one bređe, jako osjetljive, a bolest može završiti uginućem životinje.
Prema procjenama, na hrvatskim poljima još uvijek prezimljava oko 40 % kukuruza, kojega vlasnici nisu mogli pobrati na vrijeme, jer zbog vode ili iznimno blatne zemlje, strojevi nisu mogli na polja.
Kako su jesenske poplave zahvatile i dio Podravine, procjenjuje se da je u tom dijelu zemlje neubrano ostalo još oko 20 % kukuruza. Vlasnici čekaju da okopni snijeg i donekle se osuši tlo, pa da napokon završe prošlogodišnju berbu. No poljoprivredni stručnjaci ističu da je taj kukuruz najbolje zaboraviti, jer ni u kom slučaju, nije dobar za hranjenje životinja.
"Kukuruz koji je prezimio na poljima može biti čisti otrov za životinje, jer je pun mikotoksina. Pokvareni vrh klipa kukuruza je pun spora plijesni koje se berbom rašire i na ostatak klipa. Takav kukuruz može kod životinja, nakon početka hranidbe, uzrokovati nespecifične simtome, koji su pokazatelj trovanja, a na koje su mlade životinje, npr. pilići i prasad te one bređe, jako osjetljive i u većini slučajeva bolest može završiti uginućem životinja. Životinje mogu dobiti promjene na koži. Kod krmača ili nazimica uočljivi simptom trovanja su otečeni vanjski spolni organi, što ljude može zavarati i tumačiti se kao da se životinje tjeraju.
Postoje studije i radovi vezani na mikotoksine u krmivima i štete koje oni uzrokuju, stoga kao veterinar, koji se bavi uzgojem svinja, savjetujem svim poljoprivrednicima koji još imaju neobrani kukuruz na polju, da zaborave na njega i da ni u kom slučaju njime ne hrane životinje, jer će troškovi liječenja životinja i štete koje će dugoročno njime učiniti, biti puno veće nego što je vrijednost zdravoga kukuruza trenutno na tržištu", ističe veterinar Marko Dolenec iz Tvornice stočne hrane u Koprivnici.
Dražen Čižmak iz Podravske Selnice na svom gospodarstvu ima i silose za sušenje. Svoj je kukuruz, srećom, uspio pobrati, no također kaže, da oni poljoprivrednici koji nisu bili te sreće, o branju prošlogodišnjeg kukuruza više ne razmišljaju.
"Kukuruz kojeg je malo grijalo sunce, pa močile kiše i na kraju pokrio snijeg, više nije dobar. Nema potrebnu hektolitarsku težinu, ali ima u sebi toksine i plijesni. A to je opasno i kao takav, taj kukukuruz više nije zdrav. I zato nema šanse da ikome na sušenje uzmem kukuruz koji je prezimio na polju, kojega će ljudi početi brati kad se vrijeme stabilizira. S otkupom zrna ću početi tokom slijedećega mjeseca, no samo zrna onoga kukuruza koji je prezimio u koševima. Cijena se neće puno mijenjati, što znači da će najvjerojatnije biti između 0,80 i 0,85 lipa za kilogram. Nažalost, znam da dosta ljudi još uvijek računa na zaradu od kukuruza koji im je još u polju i kojega planiraju pobrati kad se vrijeme poboljša, no on više nije zdrav i ne vjerujem da će ga itko htjeti otkupiti. A ako će njime hraniti životinje, napravit će si puno više štete nego koristi", kaže Dražen Čizmak.
I doista, kad smo stali kod jedne parcele kukuruza, i mi laici, lako smo na vrhu klipa uočili plijesan o kojoj je govorio veterinar Dolenec.
Prolazeći podravskim poljima, primijetili smo i prilično parcela s kojih su vlasnici kukuruz ipak nekako uspjeli pobrati unatoč lošem vremenu, no polja su ostala neizorana, jer zbog novih kiša i snijega posao nisu stigli obaviti do kraja.
Stoga na proljeće moraju itekako dobro razmisliti što posijati da od zemlje imaju barem kakvu takvu korist. I naravno, nadati se, da se više neće događati elementarne nepogode, bilo u smislu poplava ili nečeg drugog. Sve u svemu, još jedan dokaz da biti poljoprivrednik nije lako.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Marko Denačić
prije 10 godina
ajoj nikako se ne mogu složit ovim člankom ni gosp.Dolenec-om i Čizmak-om, ja bi rado da su uvijeti dopustili da se skine u jesen kukuruz -mijenjal za poticaj :)I kaj sad u 4-5mj umjesto s kombajnom sa malčerom u polja. Velike su površine u pitanju, jel bi moglo doći do problema???kaj se tiče da se ljudima otkupi taj kukuruz???riješenje...?Nije da nema pljesnivog ali ...tko je kriv? vrijeme ,pojedini hibridi, tehnologija proizvođača.
pokojnideda25
prije 10 godina
Ajde bogati ja sam 1945 samo svoje krave i hranio s pljesnivim kukuruzom i to mlijeko je pio moj unuk pege25 i niki mu milokliz nije ,izrastao je u pravu seljačku ljudinu od +100 kila a o pameti da i ne pričam .