Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijena
  • 13.08.2009.

Kruh neće poskupjeti

Cijenu kruha određuju trgovci, a ne pekari i seljaci. Dogovorena cijena pšenice od 95 lipa plus 15 lipa državnog poticaja, ne bi trebala utjecati na povećanje cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda. Otkupna cijena pšenice na cijenu kruha ne utječe više od 30 posto

  • 1.241
  • 61
  • 0

Inzistiranje članica Žitozajednice na otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda od 78 do 82 lipe te dogovor s Agrokorom, s kojim je dogovorena cijena pšenice od 95 lipa plus 15 lipa državnog poticaja, ne bi trebala utjecati na povećanje cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda.

Cijenu kruha u Hrvatskoj određuju trgovci koji putem trgovačkih marži uzimaju najveći dio zarade od prodaje kruha, ali i drugih pekarskih proizvoda. Otkupna cijena pšenice na cijenu kruha ne utječe više od 30 posto.

Prema računici proizvođača pšenice, za 100 kilograma pšeničnog brašna u maloprodaji, uz otkupnu cijenu pšenice od 95 lipa po kilogramu, moraju izdvojiti čak 500 kilograma pšenice.
Podsjetimo, lanjski pokušaj Žitozajednice, koja okuplja mlinare i pekare, da podjele rizik proizvodnje i prodaje kruha na domaćem tržištu nije prošao kod trgovaca.

Primjerice, članovi Žitozajednice tražili su da trgovci snose dio troškova od neprodanoga kruha, kojeg dnevno ostane neprodano oko 20 posto, no taj je prijedlog naišao na zatvorena vrata.
Veliki trgovački centri u Zagrebu, koji sami peku i prodaju kruh i peciva, čak bacaju neprodani kruh, odnosno melju ga s kartonskom ambalažom. Pokušaj da ga netko, poput Caritasa, besplatno odveze čini se da je zapeo na troškovima prijevoza.

S druge strane, manje pekarnice u Zagrebu, kao što je Dinara, pred kraj radnoga vremena uz jedan kupljeni kruh ili pecivo svakome kupcu besplatno podijele barem još jedan kruh i pecivo.
Inače, cijene kruha, ali ne i peciva, na domaćem su tržištu niže u odnosu na cijene kruha u zemljama EU-a, ali je kruh gotovo dvostruko skuplji nego u drugim zemljama u našem okruženju. Uz to, domaći kruh sve više zastaje po kvaliteti, barem kada je riječ o jeftinijem kruhu kod malih pekara koji tvrde da od lošeg brašna ne mogu ispeći dobar kruh, odnosno onaj koji se može jesti i drugi dan.

Uz otkupnu cijenu pšenice od 1,10 kuna za kilogram pšenice, skupa s 15 lipa po kilogramu koje je izdvojila država, u nepovoljnim tržišnim okolnostima teško da proizvođači više mogu dobiti. Podsjetimo, lani je otkupna cijena pšenice bila 1,50 kuna po kilogramu, a prije dvije godine 1,10 kuna.

No, proizvođači smatraju da im za sjetvu po jednom hektaru treba čak 8000 kilograma pšenice. Računica pokazuje da troškovi za 500 kilograma umjetnoga gnojiva iznose 4700 kilograma pšenice, za 350 kilograma sjemena 1400 kilograma pšenice, za zaštitu 1100 kilograma pšenice i za zakup zemljišta 800 kilograma pšenice.

No, prerađivači pšenice, koji se nisu oporavili od višegodišnjih gubitaka, ne žele ponovno ulaziti u financijske dubioze. Iako neki od njih kažu da bi dali kunu za pšenicu samo zbog mira u kući.
Ako posve zakažu otkupljivači, koji računaju na prijelazne zalihe lanjske pšenice i niske cijene na burzi u Budimpešti, proizvođačima ostaje zajamčena otkupna cijena po 75 lipa po kojoj se država obvezala otkupiti svu ponuđenu pšenicu na tržištu.
Inače, u četvrtak će se nastaviti drugi krug razgovora o otkupnoj cijeni pšenice između ministra Čobankovića i udruga proizvođača pšenice.

Protiv 'lova u mutnom'

Hrvatski je sabor nedavno po hitnom postupku donio Zakon o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište. Predloženi zakon iz Vlade je najavljen kao nastavak napora u suzbijanju sive ekonomije na tom području, pa se tako, primjerice, uvodi evidencija uvoza brašna i proizvoda od brašna. Naime, uvođenje markica na brašno, nije odmah dalo očekivane rezultate, jer nije bilo točno propisano koliko je brašna potrebno za kruh, što su pekari koristili za lov u mutnom. Primjerice, brašno se iz Slavonije, se zbog više cijene, gotovo prestalo prodavati u Dalmaciji, koja je zatrpana uvoznim brašnom iz BiH.

Autor: Marinko Petković


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Ratarstvo Pšenica Cijena Vlada Poticaji Uvoz Brašno

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]