• Ozimi usjevi
  • 20.02.2020. 12:30
  • Brodsko-posavska, Nova Gradiška

Krenule prihrana i sjetva, jesu li klimatske promjene ostavile traga na ozimim kulturama?

Ratari prihranjuju ozime usjeve, siju zob i jari ječam, suzbijaju voluharice, no kakvo je stanje i što činiti s obzirom na toplu zimu, upitali smo stručnjaka Mladena Konjevića.

Foto: Depositphotos/orestligetka.ukr.net
  • 2.471
  • 117
  • 0

Iako je još zima, ratari već sada imaju dosta posla na svojim oranicama. Uz prihranu i zaštitu ozimih usjeva i suzbijanje štetnika, siju zob i jari ječam, oru zimsku brazdu, počeli su se pripremati za sjetvu glavnih proljetnih usjeva: kukuruza i soje. 

Zima bez snijega i izraženijih niskih temperatura uvelike svjedoči klimatskim promjenama koje posljednjih desetak godina sve više zabrinjavaju poljoprivrednike. Jesu li već ostavile kakvog negativnog traga na ozimim ratarskim kulturama?

"Zbog trenutačnih zemljišnih i vremenskih prilika oranice su ovih dana potkraj veljače već poprilično oživjele. Na ratarskim površinama počela je prihrana uljane repice, to je kultura koja prvu prihranu traži vrlo rano, oko 20 veljače, no neki poljoprivrednici u zapadnoj Slavoniji taj su posao već obavili nešto ranije. Ta prva prihrana je za repicu jako važna i obično se radi sa dušičnim mineralnim gnojivom KAN-om, jer kada su temperature niže biljka treba odmah dušik iz nitratnog oblika i amonijskog oblika kakav je u KAN-u.

Najvažnije je poznavati tlo 

Teško je reći s kojom količinom prihraniti tu uljaricu. Najvažnije je da se pozna tlo na temelju analize tla i na osnovu osnovne gnojidbe može se lako utvrditi kojim količinama ići za postizanje određenih prinosa. Ljudi koji su imali nekakvu jesensku standarnu gnojidbu, a nisu napravili analizu tla najčešće prvu prihranu obavljaju s količinom do 200 kilograma KAN-a po hektaru“, kaže dipl. inž. agronomije Mladen Konjević, viši stručni savjetnik za ratarstvo u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede. 

Naš sugovornik tvrdi da je uljana repica u zimu ušla vrlo bujna zbog tople jeseni. Najpovoljnije je kada uljana repica uđe u zimu s 8 do 10 listova, no ona je ove zime i bujnija, rozeta je jako razvijena i u takvim uvjetima vegetacijski vrh se izduži od tla, pa je za vrijeme niskih temperatrura izložen izmrzavanju. 

"Do sada nismo imali nekakvih ekstrema tako da je repica dobro prezimjela i već na početku ožujka ona će početi svoj intenzivan porast. Tada se mogu očekivati i štetnici: repičin sjajnik i repičine pipe koji nam prave velike probleme na toj uljarici. Prošle godine smo imali strašno velikih problema sa zaštitom protiv sjajnika, jer na tržištu imamo sve manje insekticida s aktivnom tvari koja djeluje na sjajnika. I ove godine zbog blage zime očekujemo da će se sjajnik vrlo rano  pojaviti na repicama i da ćemo slično, kao i prošle godine, imati čak 5-6 tretiranja uljane repice“, upozorava Mladen Konjević. 

Što se tiče pšenice i jarog ječma ističe da su oni u zimu ušli dobro razvijeni, ali se na ječmovima, pa i na dijelu površina pod pšenicom zamjećuje puno žutila. Kaže da to vjerojatno nije zbog niskih temperatura, a ne može se sa sigurnošću reći da se radi o bolestima. 

"Znakovito je da dosta problema ima na površinama na kojima je predusjev bila soja u kojoj su se u zaštiti protiv korova koristile određene kombinacije herbicida. Ipak, očekujemo da će se pojavom viših temperatura i nakon prve prihrane dušičnim gnojivom promijeniti to stanje“, nada se Konjević.

Najezda poljskih voluharica 

Upozorava da je ove zime na nekim površinama dosta velika najezda poljskih voluharica koje treba suzbijati jer ti štetnici mogu načiniti velike štete na usjevima i umanjiti prinose ratarskih kultura. Inače, poljoprivrednici novogradiškog područja počeli su sijati najranije ratarske kulture zob i jari ječam, a budući da je još puno nepooranih i zakorovljenih površina, treba što prije izorati zimsku brazdu na njima.

"Nažalost, ima još dosta površina i pod kukuruzovinom. Poljoprivrednici moraju znati da do 1. svibnja moraju zaorati takve površine, jer u protivnom će i poljoprivrednici koji imaju površine u okruženju imati problema sa kukuruznim moljcem. Zakonska je obveza da se sva kukuruzišta dobro zaoru, da ostaci kukuruzovine ne ostaju na površini, jer iz njih izlaze leptiri kukuruznog moljca, polažu jaja, pa bi sljedeće godine moglo biti puno problema na kukuruzu“, savjetuje Konjević. 

Budući da se bliži proljeće, poljoprivrednici naveliko planiraju sjetvu glavnih proljetnih kultura, pomalo nabavljaju reprodukcijske materijale, a ovaj tjedan počela je i uplata novčanih potpora na njihove račune što će im omogućiti lakše financiranje proljetne sjetve. 


Tagovi

Priprema za sjetvu Ozime kulture Prihrana Klimatske promjene Mladen Konjević


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nek vam malo rastu zazubice :) Samonikle šparoge iz našeg dvorišta danas su završile u tanjuru. Mlja... Pročitaj cijelu bilješku »