• Korovi
  • 04.04.2021. 18:00

Korovi sve veći problem zbog dušičnih gnojiva i klimatskih promjena?

Korova je svake godine sve više. Odgovara im viša temperatura nego kultiviranom bilju, što im daje prednost. Pogoduju im dušična gnojiva, a postaju sve otporniji na herbicide.

Foto: Depositphotos/nabokv
  • 334
  • 35
  • 0

U najdugovječnijem svjetskom eksperimentu, Broadbalk u Velikoj Britaniji, započetom davne 1843., istraživači su otkrili da na parcelama gdje herbicidi nikada nisu bili korišteni, gubitci pšenice zbog korova neprestano rastu još od 1960-ih.

Naime, proučavali su ozimu pšenicu kako bi otkrili razlike u primjeni anorganskih i organskih gnojiva. Više od sto godina kasnije, 1960-ih su na nekim parcelama primjenjivali herbicide, a na nekima nisu. Prikupljali su podatke od 1969., kada se počeo osjećati učinak "zelene revolucije" i kada su sorte pšenice s većim prinosima i povećana upotreba dušičnih gnojiva postale svjetska norma.

Zaključili su da je upravo zbog primjene kemijskih sredstava u prvih deset godina izgubljena gotovo trećina žetve, a između 2005. i 2014. gubitak je porastao. Tim koji je proveo studiju, kao razlog navodi činjenicu da u sve toplijoj klimi korovi bolje uspijevaju od kultiviranih usjeva. 

Profitirali od dušičnih gnojiva

Dodatni problem je i dušična gnojidba od koje osim usjeva korist imaju i neželjene biljke. Dakle, istraživanje je dokazalo da je njihova primjena smanjila prinose pšenice više na parcelama gdje su korištene veće količine. Stoga bi nove sorte kojima je potreban velik unos dušika mogle postati osjetljivije na neželjeno samoniklo bilje, pogotovo ako otpornost na herbicide postane veća.

Primjerice, dokazali su da je mišji repak (Alopecurus myosuroides) oduvijek bio prisutan i to pogotovo na parcelama gdje su se obilno koristila dušična gnojiva.

Međutim, njihovi podaci jasno pokazuju da su povećani globalni prinosi mogući isključivo istodobnim porastom upotrebe pesticida. No, više od pola stoljeća dosljedne primjene herbicida dovelo je do porasta rezistentnih korova.

Potrebne su promjene u zaštiti 

"Usjevi su sada osjetljiviji na korove nego prije pojave herbicida", upozorio je vodeći autor studije dr. Jonathan Strokey. Pojasnio je da je smanjivanje gubitaka prinosa uzrokovano njima sve veći izazov zbog otpornosti na ova kemijska sredstva i da se poljoprivrednici više ne mogu osloniti samo na njih. 

"Ako usporedimo izgubljeni prinos u prvih deset godina prikupljanja podataka, oni su u prosjeku uništili 32 posto prinosa u usporedbi s 54 posto u posljednjih deset godina", rekao je. Dodaje da rješenje leži u integriranoj zaštiti bilja i održivim rješenjima.

"Ratari će u budućnosti morati uzeti u obzir osobine koje smanjuju gubitke prinosa zbog korova, kao i one koje optimiziraju njihov potencijal", dodao je dr. Storkey,

Posljednji faktor odgovoran za ovakvu pojavu su klimatske promjene. Naime, tijekom glavne sezone njihovog rasta u Velikoj Britaniji, prosječne temperature su se povećale za otprilike 2°C u odnosu na 1969. Kako im odgovara viša temperatura nego usjevima, to im daje konkurentsku prednost.

Suzbijanje štetnika bez pesticida - feromoni, združeni usjevi i divlje cvijeće

"Ako se više ne budemo mogli osloniti na herbicide, situacija bi mogla biti još gora nego prije njihovog uvođenja", rekao je autor zaključivši da njihovi rezultati ističu potrebu za diverzifikacijom strategija za suzbijanje korova koje osim pesticida uključuju i biološke opcije poput raznovrsnijeg plodoreda.


Tagovi

Korovi Istraživanje Studija Herbicidi Dušična gnojiva Klimatske promjene


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Trnina, mačja šljiva ili divlja šljiva