Pretraga tekstova
Korova je svake godine sve više. Odgovara im viša temperatura nego kultiviranom bilju, što im daje prednost. Pogoduju im dušična gnojiva, a postaju sve otporniji na herbicide.
U najdugovječnijem svjetskom eksperimentu, Broadbalk u Velikoj Britaniji, započetom davne 1843., istraživači su otkrili da na parcelama gdje herbicidi nikada nisu bili korišteni, gubitci pšenice zbog korova neprestano rastu još od 1960-ih.
Naime, proučavali su ozimu pšenicu kako bi otkrili razlike u primjeni anorganskih i organskih gnojiva. Više od sto godina kasnije, 1960-ih su na nekim parcelama primjenjivali herbicide, a na nekima nisu. Prikupljali su podatke od 1969., kada se počeo osjećati učinak "zelene revolucije" i kada su sorte pšenice s većim prinosima i povećana upotreba dušičnih gnojiva postale svjetska norma.
Zaključili su da je upravo zbog primjene kemijskih sredstava u prvih deset godina izgubljena gotovo trećina žetve, a između 2005. i 2014. gubitak je porastao. Tim koji je proveo studiju, kao razlog navodi činjenicu da u sve toplijoj klimi korovi bolje uspijevaju od kultiviranih usjeva.
Dodatni problem je i dušična gnojidba od koje osim usjeva korist imaju i neželjene biljke. Dakle, istraživanje je dokazalo da je njihova primjena smanjila prinose pšenice više na parcelama gdje su korištene veće količine. Stoga bi nove sorte kojima je potreban velik unos dušika mogle postati osjetljivije na neželjeno samoniklo bilje, pogotovo ako otpornost na herbicide postane veća.
Primjerice, dokazali su da je mišji repak (Alopecurus myosuroides) oduvijek bio prisutan i to pogotovo na parcelama gdje su se obilno koristila dušična gnojiva.
Međutim, njihovi podaci jasno pokazuju da su povećani globalni prinosi mogući isključivo istodobnim porastom upotrebe pesticida. No, više od pola stoljeća dosljedne primjene herbicida dovelo je do porasta rezistentnih korova.
"Usjevi su sada osjetljiviji na korove nego prije pojave herbicida", upozorio je vodeći autor studije dr. Jonathan Strokey. Pojasnio je da je smanjivanje gubitaka prinosa uzrokovano njima sve veći izazov zbog otpornosti na ova kemijska sredstva i da se poljoprivrednici više ne mogu osloniti samo na njih.
"Ako usporedimo izgubljeni prinos u prvih deset godina prikupljanja podataka, oni su u prosjeku uništili 32 posto prinosa u usporedbi s 54 posto u posljednjih deset godina", rekao je. Dodaje da rješenje leži u integriranoj zaštiti bilja i održivim rješenjima.
"Ratari će u budućnosti morati uzeti u obzir osobine koje smanjuju gubitke prinosa zbog korova, kao i one koje optimiziraju njihov potencijal", dodao je dr. Storkey,
Posljednji faktor odgovoran za ovakvu pojavu su klimatske promjene. Naime, tijekom glavne sezone njihovog rasta u Velikoj Britaniji, prosječne temperature su se povećale za otprilike 2°C u odnosu na 1969. Kako im odgovara viša temperatura nego usjevima, to im daje konkurentsku prednost.
Suzbijanje štetnika bez pesticida - feromoni, združeni usjevi i divlje cvijeće
"Ako se više ne budemo mogli osloniti na herbicide, situacija bi mogla biti još gora nego prije njihovog uvođenja", rekao je autor zaključivši da njihovi rezultati ističu potrebu za diverzifikacijom strategija za suzbijanje korova koje osim pesticida uključuju i biološke opcije poput raznovrsnijeg plodoreda.
Tagovi
Korovi Istraživanje Studija Herbicidi Dušična gnojiva Klimatske promjene
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 6 dana
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 6 dana
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx