• Obrada tla
  • 13.09.2021. 16:30
  • Virovitičko-podravska, Čačinci

Konzervacijski sustav obrade tla jedan od najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja

Oranje je sustav koji još uvijek egzistira, ali on je - slobodno mogu reći - u izumiranju, naglasio je prof. dr.sc. Danijel Jug u Čačincima gdje se provode istraživanja različitih sustava obrade tla.

Foto: Goran Gazdek
  • 2.188
  • 250
  • 1

Sudionici međunarodne znanstvene radionice održane u Osijeku u okviru projekta "Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla" obišli su eksperimentalna polja u Čačincima gdje provode istraživanja različitih sustava obrade i kondicionera koje se koriste u uzgoju najznačajnijih ratarskih kultura.

Ovim projektom tim od 16 znanstvenika s poljoprivrednih fakulteta i visokih učilišta prati biološku i ekološku sliku tla te ekonomski aspekt takve proizvodnje, od ideje do konačnog proizvoda. Istražuju tri osnovna sustava u kombinaciji s različitim kondicionerima i uz različite kulture koje mijenjaju u ovisnosti o pravilnom plodoredu.

"Prvi sustav je konvencionalni - uobičajeno oranje na dubini od tridesetak centimetara s klasičnom pripremom. Drugi je konverzacijski duboki sustav gdje tlo rahlimo i ne okrećemo ga, a biljne ostatke ostavljamo na površini. Treći sustav je također konverzacijski, ali vrlo plitak, s maksimalnom dubinom oranja do 10 centimetara uz uvjet da što veće količine biljnih ostataka ostavimo na površini“, ističe voditelj projekta prof. dr. sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Demonstracija na šest otvorenih profila

Budući da je tlo na kojem se obavljaju pokusi dosta nepovoljnih fizikalno-kemijsko-bioloških sredstava tim je tražio načina kako ga popraviti. Dio površine su kalcizirali prema preporuci za kalcizaciju. Različitim kondicionerima obavljena je standardna varijanta gnojidbe prema preporuci, gnojidba prema preporuci umanjena za 50 posto, gnojidba prema preporuci uz dodavanje kondicionera GO2 i umanjena gnojidba za 50 posto uz dodavanje GO2.

Voditelj projekta prof. dr. sc. Danijel Jug

Iza toga dolaze tretmani nakon berbe ili žetve ovisno o kojoj se kulturi radi. "Koncepcija je ta da tlo u konzervacijskim sustavima obrade kontinuirano bude pokriveno ili biljkama u uzgoju ili biljnim ostacima", pojasnio je. Ove godine je to kukuruz pa će nakon berbe posijati četiri različite postrne kulture i neće im biti bitno kako će one nicati jer važno je da nikne i malo pokrije tlo.

"Nagodinu će prema plodoredu biti posijana soja, iza toga pšenica, a poslije toga ponavljamo taj ciklus tri najznačajnije kulture na našem području. Možda rotacije nisu savršene, ali su uobičajene na ovim područjima“, objašnjava profesor Jug.

Prisjetio se i zgode kada je na jednom dijelu pokusa danima ležala je voda. Ostavili su ju neka stoji što je moguće duže kako bi istražili što se događa u tlu. "Poljoprivrednicima je to katastrofa, a nama zlata vrijedni podaci jer dobijemo višu kvalitetu rezultata i nadgradnju u znanstveno-stručnim dijelu koja se može dalje i prenositi i razvijati s proizvođačima“, kaže.

Demonstracija je provedena na šest otvorenih profila. Rezultati utjecaja tretmana su vidljivi: na jednom dijelu uopće nema kukuruza, na drugom je stabljika niska, na trećem nevjerojatno visoka. Vide se razlike u korovima, velika dreniranost na nekim površinama, jako raspucano tlo na drugim, velike grude, velike i vrlo male pokorice…

"Podizanje kvalitete tla se ne događa kroz jednu godinu, naš eksperiment traje tri godine. Nakon trogodišnjeg kontinuiranog tretmana GO2 pripravkom vide se značajne razlike u strukturi tla, proliferacija korijena, njegovoj distribuciji pa i samom nadzemnom dijelu kukuruza iako je godina bila iznimno loša, pogotovo na ovom području. Razlike se dobro uočavaju, a najbolji se vide na konzervacijskim sustavima uz dodatak poboljšivača tla“, ističe voditelj terenske prezentacije projekta Benoit Le Rumeur, menadžer francuske tvrtke Olmix zadužen za razvoj prodaje.

Voditelj terenske prezentacije projekta Benoit Le Rumeur pojasnio je rezultate

Istraživači očekuju da će podaci do kojih su došli poslužiti kao preporuka za daljnja postupanja i rješenja koja se mogu primijeniti za određena područja.

Istražuju pedofizikalne i pedomehaničke parametre, biologiju tla, bioraznolikost, uzgojne parametre za svaku kulturu, klimatske analize i simulacije mogućih događanja u budućnosti u suradnji sa strunjačama iz Hidrometeorološkog zavoda ekonomsku analizu ulaznih i izlaznih parametara. "Došli smo do stvarno iznimnih rezultata. Moram priznati da sam na početku bio sumnjičav, a na kraju ostao vrlo ugodno iznenađen. Nisam očekivao takvu reakciju“, zadovoljan je voditelj projekta.

20 godina u ratarstvu bez pluga 

Vasja Majerič iz Gorišnice kod Ptuja u Sloveniji već 20 godina tlo obrađuje konzervacijskim sustavom. Na 40 hektara vlastite zemlje i nešto u najmu proizvodi kukuruz, soju, ječam, uljanu repicu, pšenicu i suncokret te ptujski luk i češnjak.

"Odlučio sam se raditi bez pluga jer živimo na lakšem tipu tla", kaže Majerić objašnjavajući da je prethodno sam zaključio da troše mnoge energije i organskih tvari te slabe zemljište. Udrugu korisnika konzervacijske obrade tla osnovali su 2015. godine, danas ima pedesetak članova. "Na našem imanju smanjili smo upotrebu NPK gnojiva za više od 50 posto. Proces degradacije tla ide polako, ne osjeti se, a regeneracija ide još sporije", kaže dodajući da prvi efekti dolaze nakon pet godina, a u dvadeset godina rada bez pluga promjene na zemlji su vidljive što je teško razumjeti.

"Mi u Sloveniji imamo dodatni problem iznosa zemlje s nagnutih terena – od 20 do 50 tona po hektaru na godinu“, napominje Majerič koji radi i kao savjetodavac za konzervacijsku obradu tla.

Predstavnik tvrtke Stockton, diplomirani inženjer Antun Grgić iz Brđana kod Rešetara obrađuje 100 hektara zemlje. Konzervacijskom obradom tla već 12 godina proizvodi pšenicu, soju, kukuruz i uljanu repicu. Dio tabli koje radi, a koje je dobio natječajem, nekada je posjedovao PPK Nova Gradiška. Tlo je, kaže, bilo zbijeno, imali su veliki problem s mikrodepresijama, a nije prošla ni drenaža.

Pokusna polja nalaze se u Čačincima 

Tražio je način kako da se riješe ležanja voda gdje su štete dosezale i do 30 posto. Iz Stocktona gdje je baš u to vrijeme počeo raditi savjetovali su mu GO2. "Probao sam na šećernoj repi sa 300 kila tog proizvoda, a komparativ je bio 700 kila sedmice. Radio sam i 200 kila petnaestice startno, komparativ 300 kila petnaestice s pripadajućim dušikom 120 kila po hektaru. Prinos je bio potpuno jednak", objašnjava ističući da je od tada kompletno promijenio tehnologiju.

U cijeloj proizvodnji ulaže samo u proizvodnju kukuruza 200 kila NPK gnojiva po hektaru u startu i naglašava da zbog takvog načina proizvodnje ove godine nema ili neće imati nikakav utjecaj suše na prinose.

Oranje je u izumiranju 

Jedan od zaključaka istraživanja na ovom eksperimentalnom polju pokazuju da je primjena kondicionera značajan element u popravljanju kvalitete i sprječavanja daljnje degradacije pa čak i podizanja kvalitetnih svojstava tla.

Konzervacijska obrada kao napredna metoda uzgoja usjeva i prevencija degradacije tla

"Oranje je sustav koji još uvijek egzistira, ali on je – slobodno mogu reći – u izumiranju. To je nezaustavljiv trend. Nekada davno je bilo spasitelj civilizacije, a danas je možda i najveći degradirajući element kvalitete i stanja tla", naglasio je prof. Jug. Hrvatska poljoprivreda morat će se, dodao je, prilagoditi novim održivim sustavima gospodarenja, a jedan od možda najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja je i okretanje na drugi sustav obrade tla. "To su u ovom slučaju konzervacijski", zaključio je.


Fotoprilog


Tagovi

Obrada tla Pokusna polja Konzervacijska obrada Danijel Jug Degradacija tla Oranje


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.