• Roberta Knochl Novokmet
  • 25.10.2017. 15:00

Koncept ciljane gnojidbe štedi novce!

Koncept ciljane gnojidba uvijek je cilj, želja, ali često i neostvarena želja. U svakom slučaju, sve kreće od analize tla i komunikacije sa stručnjacima.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.468
  • 120
  • 0

Gnojidba u poljoprivredi je veoma osjetljivo pitanje za svakog poljoprivrednika. Posebno u ratarstvu kada je svaka parcela na drugoj lokaciji, gdje se prirodno susrećemo i s različitim vrstama tla, ali i s tlima koji imaju velike razlike u kvaliteti, posebice u sadržaju elemenata u tlu koji su važni za razvoj određene kulture. Normalno, pitanje je i koja kultura gdje ide. Uobičajeno je kod naših poljoprivrednika da otprilike bace uobičajene norme po svom iskustvu, ili pak po savjetima stručnjaka.

No, prije više godina konačno je zaživilo analiziranje tla uz podršku lokalne politike, a čini se proradila je i svijest. Koncept ciljane gnojidba uvijek je cilj, želja, ali često i neostvarena želja. U svakom slučaju sve kreće od analize tla i komunikacije sa stručnjacima.

Optimizacija troškova gnojidbe

"Prvo je svakako uzimanje uzoraka tla", ističe Roberta Knochl Novokmet iz RWA, priznata stručnjakinja za gnojiva i gnojidbu. "Obavlja se nakon toga laboratorijska analiza uzetih uzoraka. Mineralna gnojiva sudjeluju u velikom postotku u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje, koji često premašuju i 50% svih troškova repromaterijala. RWA Hrvatska je pokrenula koncept ciljane gnojidbe s ciljem optimaliziranja troškova gnojidbe, a da se pritom ne utječe na smanjenje prinosa, već dapače, da biljka dobije sve ono što joj je potrebno u vegetacijskoj godini, uzimajući u obzir potrebe biljke kao i rezerve pristupačnih hranjiva u tlu", istaknula je Knochl Novokmet.

U RWA postrojenju u Koriji kod Virovitice ili poljoprivrednici dođu direktno po svoje gnojivo sa svojim razbacivačem gnojiva ili im se pakira u jumbo vreće. Cilj je svakako optimalno prihranjena zemlja.

"Cilj je postići najbolje prinose i kvalitetan prihod", kaže Roberta i i objašnjava koji su koraci potrebni da se dođe do toga. "Mora se uzorkovati svoje tlo. Tada vidimo što imamo u njemu i čega imamo manjka, a čega u višku. Imamo specijalizirano vozilo koje može u jednom danu veliku površinu uzorkovati. Mi tada nosimo uzorke tla na laboratorijsku analizu. Kada znamo što imamo, a čega nema, što nam je pristupačno, a što nije, onda je tu plan sjetve. Svaka kultura je specifična i zahtjeva određenu ciljanu gnojidbu. Onda kreiramo recepturu koja je zaista potrebna.

Izbjegavati nepotrebnu i manjkavu gnojidbu

Trudit ćemo se da poljoprivrednici dodaju hranjiva koja trebaju njihovu tlu. Ne smije se po navici gnojiti. Ali ne smiju se bacati ni novci s gnojivom. Na ovaj način OPG-ovi čuvaju svoje novce. Nudimo mogućnost da dođu sa svojim prikolicama ili rasipačem direktno. Pokupe, da tako kažemo, gnojivo i odu na njivu, a postoji mogućnost i zapakarati gnojivo u vreće i aplicirati ga kada im bude odgovaralo.

Važno je izbjegavati nepotrebnu ali i manjkavu gnojidbu. Ekološki pristup je i tu važan. Ali i da ostvarimo genetski potencijal biljke, odnosno hibrida. Uz sve to nudimo i da izvrše kalcizaciju tla jer kiselo tlo teško se gnoji i općenito pravi veliki problem u proizvodnji", kaže Knochl Novokmet pokazujući nam postrojenje u Koriji.

Foto: Damir Rukovanjski


Tagovi

Roberta Knochl Novokmet Gnojivo RWA


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi