Komparativni pokusi hibrida suncokreta - niži prinos, uljnost veća?

U sklopu demonstracijske aktivnosti pod nazivom "Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji suncokreta u istočnoj Slavoniji", osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti već je treću godinu zaredom na svojem pokušalištu u blizini Tenje organizirao Dane polja suncokreta.

"Ove godine imamo više hibrida nego prošle kada ih je bilo 27, a sada ih je čak 38", napomenuo je prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija Tomislav Vinković. 

Prinosi će, napominje on, očekivano biti nešto niži u odnosu na prijašnje godine iako je suncokret ratarska kultura koja dobro podnosi sušu. "Cilj pokusa nije samo količina prinosa nego i sadržaj ulja, vlage i sličnih parametara stoga će, nadamo se, rezultati biti zanimljivi i proizvođačima, ali i znanosti", ističe prodekan.

Kako dodaje, nadaju se i dobroj kvaliteti zrna, a budući da je ove godine bilo dosta sunčanih dana, shodno tome bi i sadržaj ulja trebao biti veći.

Očekuju prinos od 4 - 4,5 t/ha

Agrotehnika se kod svih hibrida provodila na jednak način, a pretkultura je bio kukuruz. Provedena je i kemijska analiza tla. Osnovna gnojidba odrađena je UREOM i to 150 kg/ha te 100 kg/ha MAP NP 15-51.

Sjetva je obavljena 24. travnja kada se radila i zaštita od korova. Prihrana je obavljena u lipnju i to s 200 kg/ha KAN-a.

Dekan ovog fakulteta, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić napomenuo je kako je cilj ovog pokusa vidjeti koji su hibridi najbolji kako bi poljoprivredni proizvođači mogli promišljati koji će odabrati.

Osvrnuo se i na prinose, koji će, prema procjenama biti na razini od 80 do 85 posto u odnosu na lani. "Očekujemo od 4 do 4,5 tone po hektaru, što je više u odnosu na prosjek kojeg imamo inače, a to su 3,1 t/ha", napomenuo je.

Osim lokacije ovakvih pokusa u Osječko-baranjskoj županiji jedan takav se provodi i u Koprivničko-križevačkoj. "Godina je teška za poljoprivrednike, zbog suše će postojati velika varijabilnost u prinosima ovisno o lokacijama", napomenuo je Siniša Hrgović iz Ministarstva poljoprivrede.

Kako kaže, suncokret je kultura koja zbog svog dubokog korijena može bolje podnijeti stresove poput suše i dođe u raniju fazu cvatnje kada još uvijek u tlu, nakon zime, ima vode.

Što je s cijenama zrna i ulja?

Što se tiče cijene suncokreta, dekan Zmaić kaže da je očekivano da zbog rasta inputa budu više. No, kada je u pitanju ulje komentira: "Daleko smo veći uvoznici nego izvoznici. Možemo očekivati da će možda ta cijena ići dolje, no to ovisi o uvozu i izvozu. Bilo bi dobro da se proizvodnja suncokreta zadrži na našim uljarama i da proizvodimo više domaćeg, a ne da toliko uvozima“.

Napomenuo je da je suncokret uljarica kojom je Hrvatska samodostatna. "Ona je 121 posto veća nego što imamo kapaciteta za preradu. Izvezemo oko 45 tisuća tona, ali uvozimo oko 75 tisuća litara ulja", istaknuo je.

Hrgović je kazao da definitivno nešto što je u proizvodnji skupo mora se odraziti na džep potrošača pa tako i sam dio proizvoda iz poljoprivrednog resora. "Troškovi proizvodnje usko su vezani s prinosom. I kod ratara koji će imati 4 t/ha i onih s 2,5 t/ha približno su isti", zaključio je poručivši da će detaljnija analitika i kalkulacije biti moguće tek krajem sezone.