Pretraga tekstova
Kod susjeda nije ništa bolje nego kod nas. Muče ih isti problemi, a i nedostak skladišnog prostora
Cijene pšenice na pariškoj burzi jučer su porasle na 253.75€/t, no ovo mjesto trgovanja ne prate i cijene domaćih otkupljivača. One su i dalje puno niže, kako kod nas, tako i u susjednoj Srbiji i BiH.
No, slična je situacija i u Mađarskoj gdje su one početkom srpnja iznosile 66.000 forinti po toni, odnosno 174,50€/t, pisao je Agroinform.
Kako vrijeme odmiče, cijena pada. Tako na forumu ovog portala saznajemo da se otkupljuju i za 162€/t, a jedan mađarski ratar kaže da im se nudi tek pola cijene od onih na burzama.
"Trgovci su se zatvorili do te razine da sada nije pitanje tko će preuzeti od nas i koliko, nego hoće li uopće preuzeti", izjavio je za Agroinform.
Ondje žetva još uvijek traje, a u zapadnoj županiji Zala, koja graniči s našim Međimurjem, prosječan prinos je 5,6 tona po hektaru. No, ima područja gdje je bilo tek 2-3 t/ha.
I ondje su se suočili s vremenskim neprilikama. Procjene su proljetos bile dobre, ali nakon toplinskog vala puno je pšenice prisilno dozrelo. Zbog štete od olujnog vremena dio uroda nije ni mogao biti požnjeven, a nevrijeme je nekoliko puta prekidalo žetvu.
Žetva 2023: Niska otkupna cijena je posljednji udarac - tko preživi, pričat će
Pored toga, ondje je puno zaliha ukrajinskih žitarica što predstavlja problem jer nema dovoljno mjesta za skladištenje ovogodišnjih, domaćih.
Stoga je Mađarska, uz Bugarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku zatražila od EU produljenje zabrane uvoza ukrajinskih žitarica nakon 15. rujna kako bi se izbjegli veliki poremećaji na tržištu
Tagovi
Mađarska pšenica Otkupna cijena Cijena pšenice Žetva u Mađarskoj Mađarska poljoprivreda Cijena na burzama
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Srećko Biro
prije 2 godine
Bitno da je danas izvantedna sjednica sabora a seljaci se i dalje bore sa stetama od nevremena pa mogli bi jos sniziti cijenu zitarica to vam je nasa hrvatska vlada.
SASA FRANIC
prije 2 godine
pa mi i tako znamo da sve to unistavanje poljoprivredne proizvodnje dolazi iz sredista zla, a to je centar EU.