Kamo s kukuruzom - silosi puni pšenice

U poljoprivredi sam od 1973. godine, a i kao dijete s ocem sam radio na polju, i ne pamtim da se ikada dogodilo da se urod jesenskih kultura nema gdje uskladištiti, kao što je slučaj sada. Kaže to Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te napominje da se i prije znalo dogoditi, pretežito zbog, primjerice, povećane vlage odnosno problema sa sušenjem, da dođe do zastoja u prijemu, no to bi kratko trajalo.

Apsurd zvani - silosi

Laslo kaže da je apsurdno da se manjak skladišnih kapaciteta uopće može dogoditi u današnje vrijeme, kada postoje montažni silosi, koji se vrlo brzo i lako mogu “sklopiti”.
- Vezano uz ovaj nezapamćeni problem s manjkom silosnih kapaciteta osobno me zanima kako to da su silosi prepunjeni, a stalno se priča da Hrvatska ne proizvodi dovoljno i da treba povećati poljoprivrednu proizvodnju. Prema svemu sudeći, očito je da je u Hrvatsku uvezeno sve i svašta, i što se zna i što se ne zna, a što je zatrpalo silose - kaže Laslo i dodaje da se najzornije apsurdnost te situacije ovih dana može vidjeti na poljima. Vrijeme je idealno i za berbu kasnih usjeva i za sjetvu pšenice, a niti se bere, niti se sije. Laslo, kojeg smo kontaktirali telefonski, javio nam se, kako je rekao, s polja, na kojem osim njega nema žive duše, a što je prije u ovo doba godine bilo nezamislivo.

Zaspalo Ministarstvo

- Mi smatramo da ovi problemi nisu od jučer i da je Ministarstvo poljoprivrede trebalo biti spremno na ovakve i slične rekordne godine po prinosima poljoprivrednih kultura te na vrijeme poduzeti određene mjere, a ne - dodaje Laslo - ovako aljkavo dočekati iznimno rodnu godinu. Zajednica je odavno isticala da je resorno ministarstvo trebalo načiniti bilancu roba i uspostaviti plansku proizvodnju, što do sada nije učinjeno. Da se to učinilo, tada se ne bi moglo dogoditi da se proljetos uopće ulazi u toliku sjetvu kukuruza, koji do sada još nitko nije ni počeo otkupljivati - kaže Laslo te izražava bojazan od velikih gubitaka koji, kako kaže, čekaju seljake nagodinu ako kukuruz ostane na njivama, odnosno ako se na tim površinama ne zasiju nove kulture.

Budući da se ovih dana pročulo i da Ministarstvo poljoprivrede planira raspisati natječaj za gradnju novih silosnih kapaciteta u Hrvatskoj, mišljenja u svezi s tim su različita. Laslo smatra da je suludo graditi nove silose kada ni postojeći nisu potpuno iskorišteni. Navodno da su silosi oko Zagreba prazni i da je sva pšenica ostala u Slavoniji.

Jedini izlaz - izvoz

Prema službenim podacima, kaže nam Darko Dukarić, zamjenik direktora divizije trgovina u osječkom Žitu, Hrvatska raspolaže s dva milijuna tona skladišnih kapaciteta, u što se ubrajaju i svi silosi, kao, primjerice, svi silosi oko Zagreba, luka Rijeka, silosi sojare u Zadru kao i svi mali silosi. No koliko ih je zapravo u funkciji, nitko ne zna. Smatra se da čak desetak silosnih kompleksa u Hrvatskoj ne prima robu zbog neriješenih vlasničkih odnosa, stečaja, zapuštenosti i sl.

Dukarić napominje da su postojeći ukupni silosni kapaciteti od dva milijuna tona za trenutačnu poljoprivrednu proizvodnju dovoljni.

- Uzrok manjka skladišnih prostora ove godine prije svega treba tražiti u previsokim otkupnim cijenama naših poljoprivrednih proizvoda, čak 20-30 posto višim od svjetskih cijena. Sve je počelo od preplaćene otkupne cijene uljane repice, nakon čega je došao ječam, potom pšenica, koja je sada “zarobljena” u silosima jer smo je plaćali 1,50 kn/kg a cijena je vani već tada bila 1,10 kn/kg. Slično je i sa suncokretom i sojom, sve je to ostalo u silosima, jer s takvim otkupnim cijenama i nema kamo. Nakon toga je i, što je logično, došlo do manjka skladišnih prostora - kaže Dukarić, te kao jedini izlaz iz postojećeg stanja vidi isključivo izvoz.

Žito je, kako doznajemo, iako nije službeno ni počelo otkup ni objavilo otkupnu cijenu kukuruza, tu kulturu počelo izvoziti u Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o manjim količinama kukuruza jer je bosansko tržište ograničeno, a otkupljuju ih isključivo od svojih kooperanata po cijeni od 60 do 65 lipa za kilogram. Što se tiče gradnje novih silosnih kapaciteta, Dukarić ističe da smatra kako bi država trebala imati neke svoje objekte u kojima će držati žitarice u robnim zalihama.

Mađari riješili problem silosa

- Problem sličan ovom koji se zbog nedostatka silosnih kapaciteta sada događa u Hrvatskoj imala je prije četiri godine Mađarska. Mađari su to riješili pomoću sredstava iz EU fondova te su u blizni Budimpešte sagradili kompleks silosa i podnih skladišta kapaciteta milijun tona, a koji se rasprostire na čak 75 hektara. Mi smo taj ogromni skladišni kompleks, koji je djelomice u privatnom a djelomice u državnom vlasništvu, obilazili automobilom - kaže Dukarić.

Bilić: Silosi su trebali ostatiu vlasništvu države

Stipan Bilić, direktor Udruge za poljoprivredu i prehrambeni sektor pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kaže da smatra kako bi Hrvatska trebala imati od 3,5 do 4 milijuna tona skladišnih kapaciteta. - Doista mi nije jasno što se sada događa. Prijašnjih se godina znalo dogoditi da smo u silose spremali i po milijun tona pšenice i više od 1,5 milijuna tona kukuruza. Očito da problem nije u manjku silosa, nego u nedostatku kontrole nad silosima. Silosi su trebali ostati u vlasništvu države odnosno u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede, koje bi tada imalo kontrolu nad njima. Ovako, danas silose gradi tko i kada hoće, a isto ih tako i ruši - kaže Bilić i dodaje da je u bivšoj državi bio uređen sustav gradnje i kontrole silosa.

Kraljičak: Na površinu susada izišli svi problemi stočarske proizvodnje

Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, kaže da su s manjkom silosnih kapaciteta zapravo na površinu izišli svi problemi stočarske proizvodnje, posebice svinjogojske, koja je došla do samog dna. - Da imamo dovoljno stoke, posebice svinja, problem s kukuruzom ne bi bio toliko izražen. Međutim, neuređeno tržište i interventni otkup svinja uništili su veći broj manjih stočara a veliki još nisu došli do pozicije da bi mogli utrošiti toliko kukuruza - kaže Kraljičak i dodaje da se vjeruje da će resorno ministarstvo pronaći izlaz iz ove situacije. Kraljičak navodi i da će, sve dok se ne pronađe način da se iz silosa premjesti pšenica, izveze ili slično, problem manjka silosnih kapaciteta biti teško riješiti. - Zbog nedostatka infrastrukture postoji bojazan da bi se slično moglo dogoditi s voćem i povrćem. Na području Slavonije i Baranje podignut je veći broj hektara novih nasada i kada voće dođe u rod, moglo bi se dogoditi da se nema gdje preraditi i uskladištiti - kaže Kraljičak.

Zdenka RUPČIĆ