Prinos se u žetvi kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time, da je puno pšenice s prosječnim prinosom oko 5 tona po hektaru
Iako je proljetos sve ukazivalo da bi ovogodišnja žetva pšenice mogla biti jedna od boljih, to se ipak nije dogodilo te je sve više ratara razočaranih prinosima iz žetve koji nisu toliko ni loši koliko se očekivalo da će žetva biti dobra. Prema riječima Luke Lešića, višeg savjetnika za ratarstvo iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, prinos se u žetvi pšenice kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time, da je puno pšenice s prosječnim prinosom oko 5 tona po hektaru. Razlog ne odviše viskom prinosima su česte kišne padaline, koje su, kako isitče Lešić, pšenicu "izaprale" te je i hektolitar relativno nezadovoljavajući i iznosi između 62 i 82.
"Pored toga, jedna od negativnih karakteristika ove žetve je nejednako zrno te je ono koje je na vrhu ostalo sitnije od onoga pri dnu klasa", navodi taj poljoprivredni stručnjak dodajući kako bi, kada bi čovjek htio u jednoj rečenci sažeti dosadašnje rezultate žetve, to mogao najbolje učiniti rekavši "kakva su ulaganja, takvi su i prinosi".
"Govorimo o primjeni Nitratne direktive Europske unije (EU), koje se naši ratari moraju pridržavati. Međutim, zbog slabe financijske moći dobar dio naših ratara ne da nije u prilici da na njivu baci previše gnojiva, nego nije ni u prilici da usjevima da ni ono osnovno što im pripada", navodi Lešić dodajući kako su slabi prinosi u žetvi dobrim dijelom rezultat slabe primjene mineralnih gnojiva koja, za naše osiromašene ratare, sve više postaju luksuz. Podsjeća kako je Slavonija nekada bila među najvećim potrošačima mineralnih gnojiva, a i tada su žetve bile rekordne dok današnje "šeću od relativno zadovoljavajućih do dobrih, a malo kada odličnih i vrhunskih".
Također upozorava na problem koji se javlja pri otkupu ovogodišnjeg roda pšenice. Naime, uslijed većeg broja sitnijih zrna, takva zrna propadaju kroz sito te ih nitko proizvođačima ne vraća, a još im i naplate na račun dodatne nečistoće. U konačnici i ta se zrna samelju, a da proizvođači za njih ne dobiju niti lipe, kaže Lešić zalažući se da takva nepravda ispravi te proizvođačima, u nekom iznosu, plate i sitnija zrna.
Autor: Alen Kuns
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Trinaestogodišnjak postigao rekordne prinose kukuruza - 25 tona po hektaru
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Prinosi obećavaju, ali proteini i niska cijena kvare sliku ovogodišnje žetve
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Prinosi obećavaju, ali proteini i niska cijena kvare sliku ovogodišnje žetve
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Danila Ivanković Memić Grane su trebale pucati itekako na voću, sin se namućio u obrezivanju, milovao vočke, cvat odličan, plod na plodu i udari mraz Više [+]
Opg Goran
prije 13 godina
i moja ce na tavan,,krave ce musti punooooooo,mlijeka,,haha,,,da je tak dobro u poljoprivredi,,nebi se svi gurali u politiku,,