Kakva su ulaganja, takvi su i prinosi

Iako je proljetos sve ukazivalo da bi ovogodišnja žetva pšenice mogla biti jedna od boljih, to se ipak nije dogodilo te je sve više ratara razočaranih prinosima iz žetve koji nisu toliko ni loši koliko se očekivalo da će žetva biti dobra. Prema riječima Luke Lešića, višeg savjetnika za ratarstvo iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, prinos se u žetvi pšenice kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time, da je puno pšenice s prosječnim prinosom oko 5 tona po hektaru. Razlog ne odviše viskom prinosima su česte kišne padaline, koje su, kako isitče Lešić, pšenicu "izaprale" te je i hektolitar relativno nezadovoljavajući i iznosi između 62 i 82.

"Pored toga, jedna od negativnih karakteristika ove žetve je nejednako zrno te je ono koje je na vrhu ostalo sitnije od onoga pri dnu klasa", navodi taj poljoprivredni stručnjak dodajući kako bi, kada bi čovjek htio u jednoj rečenci sažeti dosadašnje rezultate žetve, to mogao najbolje učiniti rekavši "kakva su ulaganja, takvi su i prinosi".

"Govorimo o primjeni Nitratne direktive Europske unije (EU), koje se naši ratari moraju pridržavati. Međutim, zbog slabe financijske moći dobar dio naših ratara ne da nije u prilici da na njivu baci previše gnojiva, nego nije ni u prilici da usjevima da ni ono osnovno što im pripada", navodi Lešić dodajući kako su slabi prinosi u žetvi dobrim dijelom rezultat slabe primjene mineralnih gnojiva koja, za naše osiromašene ratare, sve više postaju luksuz. Podsjeća kako je Slavonija nekada bila među najvećim potrošačima mineralnih gnojiva, a i tada su žetve bile rekordne dok današnje "šeću od relativno zadovoljavajućih do dobrih, a malo kada odličnih i vrhunskih".

Također upozorava na problem koji se javlja pri otkupu ovogodišnjeg roda pšenice. Naime, uslijed većeg broja sitnijih zrna, takva zrna propadaju kroz sito te ih nitko proizvođačima ne vraća, a još im i naplate na račun dodatne nečistoće. U konačnici i ta se zrna samelju, a da proizvođači za njih ne dobiju niti lipe, kaže Lešić zalažući se da takva nepravda ispravi te proizvođačima, u nekom iznosu, plate i sitnija zrna.

Autor: Alen Kuns