• Šećerna repa
  • 24.12.2015. 09:50

Kako je šećerna repa ponovno postala moderna?

Od 2017. obvezna je integrirana zaštita bilja. Tim povodom, u sklopu IPA projekta provodi se istraživanje o šećernoj repi. Kako smanjiti troškove i povećati dobit, prinose i pritom koristiti manje pesticida? Proizvođači i struka otkrili su to zajednički.

Foto: pixabay.com
  • 769
  • 187
  • 0

Na osječkom Poljoprivrednom fakultetu održana je završna konferencija IPA projekta "Jačanje suradnje između znanosti, industrije i poljoprivrednih proizvođača: transfer tehnologije za integriranu zaštitu šećerne repe u cilju povećanja prihoda poljoprivrednih proizvođača i smanjenja potrebe pesticida", na kojoj je ostvarene rezultate predstavila prof.dr.sc. Renata Bažok, voditeljica projekta teškog više od pola milijuna eura koji su, osim EU fondova, podržali Agronomski fakultet u Zagrebu i Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

Od 2017. obvezna integrirana zaštita bilja

Prof.dr.sc. Bažok okupljene je sudionike konferencije podsjetila da je cilj projekta bio razviti uspješnu metodologiju prijenosa znanja stečenih u znanstvenim istraživanjima metoda i postupaka integrirane zaštite bilja, koja će, naglasila je, od 2017. godine biti obvezna, i prenijeti ta znanja od znanstvenih institucija do proizvođača s namjerom smanjene uporabe pesticida i poštivanja EU standarda u proizvodnji hrane i u konačnici povećanje dobiti poljoprivrednika.

Strategije zaštite, škole u polju i suradnja

"Nakon 33 mjeseca rada možemo slobodno reći da su svi osnovni i svi specifični ciljevi ostvareni, neki čak i više od planiranog. No, većina sudionika složila se da je nužno i dalje nastaviti suradnju, jer se jedino na taj način može osigurati napredak u proizvodnim rezultatima, a samim tim i opstanak sektora šećerne repe", zaključila je prof.dr.sc. Bažok, navodeći ostvarene rezultate u četiri skupine.

Prva skupina rezultata odnosila se na rezultate istraživačkog rada u okviru kojeg je provedeno 10 istraživačkih programa s lokalno prihvatljivim strategijama zaštite šećerne repe.

Druga skupina rezultata obuhvaćala je smjernice za integriranu zaštitu šećerne repe koje su sumirane u priručniku. Treći rezultat su škole u polju, kao inovativan model savjetodavnog rada, pri čemu su nastojali educirati i znanstvenike i terenske agronome i poljoprivredne proizvođače. Kao krajnji, izuzetno važan cilj, prof. dr.sc. Bažok ističe ostvarenu suradnju između znanstvenih institucija, proizvođača šećera i poljoprivrednih proizvođača, koji će, vjeruje, danas-sutra rezultirati nekim još boljim, novim projektima.

Uvođenje suvremenih tehnologija u proizvodnju repe

Mr.sc. Ivo Rešić iz županjske Sladorane, predstavio je iskustva industrije šećera kao organizatora proizvodnje šećerne repe stečena implementacijom ovog IPA projekta.

"Ovo je prvi projekt u duže vremena koji povezuje više elemenata proizvodnje šećerne repe s istim ciljem. Tako je projekt bio usmjeren na uvođenje suvremenih tehnologija (sjeme, ishrana i zaštita), u proizvodnju šećerne repe, prilagodbu klimatskim promjenama i primjenu rezultata stručnog rada s ciljem maksimalnog povećanja proizvodnje šećera po hektaru", pojasnio je Rešić, ističući kako je jedan od rezultata ovog projekta svakako i upoznavanje poljoprivrednih proizvođača s važnošću poznavanja pojedinih dijelova proizvodnje, u ovom slučaju integrirane zaštite šećerne repe.

Smanjenje troškova proizvodnje i povećanje dobiti

Direktni učinak ovog projekta sa stručnog stanovišta jest rješavanje pojedinih problema zaštite šećerne repe, s tehnološkog stanovišta smanjenje korištenja pesticida, a time i smanjenje gaženja i smanjenje stresa biljke, što automatski utječe i na ekonomski aspekt - smanjenje troškova proizvodnje, a samim time i povećanje dobiti.

Rezultat svega toga je i veći interes za proizvodnju šećerne repe, odnosno ostvarenje proizvodne kvote. Kao najveći indirektni učinak provedenog projekta Rešić ističe školu u polju, kao novi edukacijski alat za stručni rad u šećernoj repi te organizacijski učinak, jer je ovaj projekt osnova za nastavak i proširenje sustavne suradnje svih sudionika u proizvodnji šećerne repe - i znanstvenika, i stručnjaka, i proizvođača, završavajući duhovito svoje izlaganje u filmskom stilu - kako je ovaj IPA projekt početak jednog dobrog prijateljstva.

Potrebni novi projekti za ostale ratarske kulture

Iskustva poljoprivrednih proizvođača iznio je Dubravko Blašković, poljoprivrednik iz Tovarnika, koji na svom imanju obrađuje 100 hektara ratarskih kultura. Predstavljajući proizvodne uvjete ovog dijela Vukovarsko-srijemske županije u kojoj je šećerna repa u ukupnoj strukturi sjetve zastupljena s 26%, pojasnio je kako je do 2013. godine zabilježen rast površina pod šećernom repom na čak 1.000 hektara.

No, zbog neispunjavanja agrotehničkih zahtjeva za prostornom izolacijom i plodoredom, koji je za posljedicu imao veliki napad repine pipe i nematode te visoke cijene repromaterijala i problematičnog otkupa zbog smanjenja cijena repe, došlo je do promjena u strukturi uzgoja, tako da je 2014. godine pod ovom kulturom bilo posijano svega 150 hektara, što je samo 11% nekadašnjih površina.

Udruživanje je jedno od rješenja

Kroz radne grupe i radionice te škole u polju, proizvođači uključeni u ovaj projekt uvidjeli su kako štetnici mogu ograničiti područje proizvodnje, kako primjena sredstava za zaštitu bilja nije dostatna, kako je udruživanjem nas proizvođača moguće doći do dugoročnijeg i kvalitetnijeg rješenja, i na koncu, koliko god to neizvedivo izgledalo, zapravo uvođenje integrirane proizvodnje jedini je mogući način ratarenja u budućnosti - naveo je Blašković svojevrsne zaključke ovog projekta, ističući i svoja osobna izrazito pozitivna iskustva.

Repa je zbog nekoliko faktora izgubila na popularnosti

"U sklopu projekta sudjelovao sam u različitim aktivnostima koje su imale značajan utjecaj na moje razumijevanje problema vezanih uz tehnologiju proizvodnje šećerne repe i integrirane zaštite bilja. Tako sam zbog velikih gubitaka zbog napada štetnika, odlučio izostaviti repu iz svog plana sjetve u nekoliko sljedećih godina, dok se brojnost pipe ne smanji i dok ne budu analizirane sve površine na prisutnost nematode, jer su pojedini proizvođači imali gubitke prinosa i do 70%", rekao je Dubravko Blašković dodajući kako mu je žao što se u ovaj projekt nije uključilo mnogo više proizvođača, jer su sve ove informacije i nova saznanja bitna ne samo za trenutačnu proizvodnju, nego i naše buduće generacije.

Smatra da bi u budućnosti valjalo kroz ovakve slične projekte obuhvatiti sve ratarske kulture u integriranoj zaštiti, kao i nastaviti suradnju između institucija. Konferencija je završila prikazom postera uz komentiranje rezultata i raspravu zainteresiranih sudionika s nositeljima pojedinih znanstvenih zadataka.

Ulovljeno dva milijuna pipa

U sklopu istraživačkog dijela projekta, osim praćenja lisnih uši i nematoda u šećernoj repi, proučavali su populaciju repine pipe koja je, kao primarni problem ove proizvodnje na istoku Hrvatske, bila pokretač ovog projekta, duhovito je istaknula prof. dr.sc. Bažok, ističući kako su masovnim lovom na 12 četvornih kilometara feromonskim mamcima ulovili više od dva milijuna pipa i tako postigli značajno smanjenje upotrebe pesticida pa se zaštita učinkovito odradila sa samo dva tretmana.

"Iznašli smo i nova rješenja u suzbijanju pipe entomopatogenim nema todama, i dobili prve obećavajuće rezultate", potvrdila je prof.dr.sc. Bažok, dodajući kako je u sklopu edukacijskog dijela projekta organizirano 18 radnih grupa proizvođača koji su u školama u polju radili na temama iz agrotehnike, kao što su korisni mikroorganizmi, osjetljivost sorata na pjegavost lista i rezistentnost cerkospore na fungicide, gnojidba dušikom, utjecaj sklopa na prinos i slično. Organizirano je i pet dana polja koja je posjetilo 450 sudinika.

Autor: Renata Prusina, Agroglas, Foto: pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Pročitaj više »

Tagovi

Integrirana zaštita repe Uporaba pesticida IPA projekt Renata Bažok PFOS Šećerna repa

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi