Ječam je posebna, dobra hrvatska priča

Naša proizvodnja gubi pred robom iz Europe, Kine, Amerike, ali ima i onoga u čemo odolijevamo. Ječam, odnosno hrvatske sorte ječma odolijevaju napadu sa svih strana. Što se tiče sjemenske proizvodnje odolijevamo i u pšenici, i u soji, dok u suncokretima, kukuruzu, uljanoj repici gubimo bitke s velikima. Međutim ječmovi osječkog i zagrebačkog instituta su broj jedan i doslovce su pomeli svu konkurenciju. Možemo reći da smo se u to uvjerili na Danima polja u Novoj Gradišci, Osijeku, Lovasu….

Možda netko i sumnja da se sve to radi u idealnim uvjetima, ali ono što se nalazi na poljima kod naših poljoprivrednika nije laž. A to je iz nekog razloga uvijek domaći ječam. Bilo da je onaj Bc Instituta ili onaj osječkog Poljoprivrednog instituta. Neke sorte su za stočnu hranu, neke su takozvane pivske, a neke i za ljudsku prehranu. Kao i u drugim kulturama tu su na našim oranicama mjesto pokušali, a i još uvijek pokušavaju, pronaći brojni strani proizvođači.

Ječam i tritikale su posebna hrvatska priča 

"Svjedoci smo da su već neke površine ječma požnjevene i to je specifičnost ove godine. Vegetacijski imamo puno kraću godinu. Takvo stanje posljedica je činjenice da je gotovo cijeli travanj bio topao i sušan, a visoke su bile i noćne temperature“, kazao je prije 20-tak dana na Danima polja Bc Instituta, dr.sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave ove domaće sjemenarske kuće ocijenivši kako se upravo iz toa razloga u ovogodišnjoj žetvi teško mogu očekivati onako dobri urodi kao što su bili prošle godine.

"Mislim da će se ta kraća vegetacija negativno odraziti na urod. Bit će sigurno i dobrih rezultata, ali čuli smo neke početne rezultate žetve ječma koji nisu nikako na razni prošle godine“, rekao je Ikić. No, ispalo je da ipak imamo dobre rezultate ječma. I to vrlo blizu prošlogodšnjim uredima kada su uvjeti proizvodnje bili  bolji.

Ječam i tritikale su posebna hrvatska priča, a kada se radi o ovom institutu iz Zagreba onda slobodno možemo reći da su u tom poslu jako dobri. Što se tiče tritikalea možemo reći da postoje četiri sorte u hrvatskoj proizvodnji, a 60 posto na poljima su upravo ove iz Bc-a. Sorte Goran i Ranko su se pokazale jako dobrim, a Goran je najbolji i najrašireniji tritikale u regiji. Kod Ranka možemo govoriti o sorti koja uz vrlo ranu vegetaciju osigurava kvalitetnu stočnu hranu. Ova kuća je ipak specijalista za stočni ječam. I tu već govorimo o pet sorti. A BC sorte dominatne su u 6X sortimentu.

I ovoga puta istaknuto je kako BC Vedran najrodniji i najzdraviji ječam. No, ističemo i rani visokorodni Bosut, veoma zanimljiv BC Gospodar, koji je prema njima i gospodar uroda. I dalje možemo govoriti da standardno sorta Favorit jako dobra na tržištu koja je kao i Srećko &X sortiment i zaslužuje pažnju. Ostale tri sorte pripadaju tzv. 2X tipovima.

"Odlike osječkih sorti ječma su niska i optimizirana i čvrsta stabljika, vro dobre do izvrsne otpornosti na polijeganje, tolerantnost na rasprostranjene bolesti ječma uz mogućnost ostvarivanja velikog broja klasova po metru četvornome, te prilagođeno vrijeme klasanja, dužina vegetacije, uvjetima proizvodnje ječma jugoistočne Europe", kažu u osječkom Institutu, odnosno Odjelu za oplemenjivanje ječma koji vodi dr.sc. Alojzije Lalić.

Oplemenjivanje sorti pivarskog ječma 

Temeljni ciljevi programa oplemenjivanja su stvaranje sorti pivarskog ječma visokog uroda zrna i poboljšanih pivarskih parametara kakvoće zrna, stvaranje sorti krmnog ječma, te oplemenjivanje sorti ječma namijenjenih ljudskoj prehrani kao što je primjerice golozrni ječam, te za potrebe tzv. funkcionalne  hrane (beta glukani).

Za oplemenjivanje ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek posebno je značajno ustanovljavanje laboratorija za ječam i slad, te mogućnost mikroslađenja ječma. Postavljeni cilj je pojačati intenzitet oplemenjivanja u pravcu poboljšanja protelitičke i citolitičke razrdadnje ječma u slad. U programu oplemenjivanja ječma na ovom institutu naročito se vrednuju genotipovi koji će za pramentre uroda i kvalitete ječma imati visoku stabilnost i adaptabilnost u različitim uvjetima proizvodnje. Uz oplemenjivanje na široku adaptabilnost, oplemenjivanje na specifičnu adaptabilnost u cilju povećanja uroda zrna i namjenske kvalitete zrna za određenu subregiju unutar pojedine regije važna je strategija iskorišenja pozitivne interackije genotip okolina.

Na osječkom institutu vjeruju da će se njihov program oplemenjivanja ječma u budućnostii dalje razvijati, da će uspješno odgovoriti na zahtjeve i potrebe tržišta stočarstva, industrije piva i slada, ali i ljudske prehrane.

"Nadamo se da će nam se i idućih godina u Hrvatskoj, a i u nozemstvu priznavati sorte ječma poboljšanih odlika vezanih uz urod zrna, stabilnost uroda zrna te poboljšane namjenske kakvoće zrna", rekli su na Danima polja osječkog Instituta početkom lipnja.

Najznačajnije sorte ozimog ječma stvorene na Poljoprivrednom institutu Osijek do danas su Satir, Mursa, Pan, Sladoran, Rodnik, Rex, Zlatko, Lord, Barun, Bingo, Titan, Bravo, Maxim, Lukas i Maestro, a jarog ječma sorte Velebit, Jaran, Astor, Matej, Stribor i Ikar.

I nešto što je jako važno. A to je da u Hrvatskoj imamo preradbene kapacitete koji trebaju ječam kao sirovinu. To je u svakom slučaju Tvornica slada u Novoj Gradišci koja se profilirala kao centar proizvodnje pivarskog ječma. A ta tvornica opskrbljuje pivovare u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Danko Vincetić, direktor PPK istakao je kako su proizvodnju u svibnju pratila nevremena. No, ipak je tu dobra proizvodnja i  dobar urod. Posljednje dvije godine rezultati su bili iznad prosječni, a isto je i ove godine.

Frederic Moulin, glavni menadžer PPK Nova Gradiška jako je zadovoljan što je sve dobro organizirano, od sjemenske proizvodnje do na kraju kupca koji kupuje i ječam i na kraju slad. A cilj je i dalje imati sve bolje kvalitete i veće količine.

"Danas smo na 55 tisuća tona ječma u Hrvatskoj, što predstavlja naših 80 posto potreba", kaže Vlado Bičanić, direktor Slavonija Slada, upravo toga glavnom čimbenika uspjeha, pogona koji prerađuje ječam u slad za potrebe pivarske industrije a koja proizvodi 60 tisuća tona slada svake godine. A time podmiruju i više od tri četvrtine potrebe domaćeg tržišta, a polovicu proizvodnje i izvoze po cijelom svijetu. Ističe Bičanić da prvenstveno prodaju u zemljama u okruženju, ali i čak u zemlje Južne Amerike, pa i i Afrike, bliskog Istoka i do Vijetnama.

Prinosi oko sedam tona po hektaru

Po sadašnjim saznjanjima kod većine je prinos oko sedam tona, a kod mnogih i više. A ponovno moramo napomenuti da se radi uglavnom o domaćim ječmovima koji su odoljeli vremenskim nedaćama ove godine. PPK nudi kooperantima i strane sorte. Ali kao što smo rekli dobro je da ih imamo tu da se možemo uspoređivati. Josip Lukić iz okolice Velike jako je zadovoljan dvogodišnjom suradnjom i smatra da tim putem treba nastaviti. Zanimljiv je bio i poznati baranjski ratar Petar Pranjić, koji je rekao da od kada surađuje s PPK Novom Gradiškom i proizvodi pivarski ječam da mu sunce svanulo.

Značajna je i ta suradnja s pivovarama. Karlovačka pivovara je s tvrtkama Slavonija slad i Poljoprivredno prehrambeni kompleks (PPK) te Poljoprivrednim institutom Osijek prošle godine potpisala pismo namjere o korištenju 100% hrvatskog ječma za proizvodnju Karlovačkog piva. Tako Slavonija slad za Karlovačku pivovaru treba osigurati ječmeni slad isključivo hrvatskog podrijetla, čime se podržava domaća poljoprivreda i proizvodnja ječmenog slada, ali i znanstveno-istraživački rad u sjemenarstvu te oplemenjivanju i uzgoju ječma u Hrvatskoj. Poljoprivredni institut Osijek svojim će stručnim savjetovanjem te ustupanjem sorte ječma pomoći Slavonija sladu, jedinom domaćem proizvođaču slada, PPK-u, dobavljaču ječma, i Karlovačkoj pivovari u osiguravanju ječma s hrvatskih polja najviše kvalitete. U biti sve je to dobra priča koju treba sačuvati, a po mogućnosti i iskopirati u druge sektore poljoprivredne proizvodnje.