• Gospodarstva izgubljena u poplavama
  • 27.06.2014. 10:40

Je li poplava odnijela i nadu?

Optimizam je stoga riječ koja je i dalje najmanje prisutna u riječima stradalih ljudi iz županjske Posavine, unatoč obećanjima kako će im ono što su u materijalnom smislu izgubili biti namireno. Duševni gubitak, teško da im itko namiriti može.

Foto: depositphotos.com
  • 247
  • 29
  • 0

Na području postradalih općina u županjskoj Posavini Drenovci, Gunja i Vrbanja uzeti su prvi uzorci tla za analizu osnovnih agrokemijskih svojstava, mehaničkog sastava i ukupnog sadržaja teških metala koje će analizirati Odjel za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta dok će organsko onečišćenje analizirati Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Nakon preliminarne analize tla izvršit će se detaljno sagledavanje ukupnog stanja i uspostava monitoringa tla te će se dati smjernice za što brži oporavak tla i vraćanje poljoprivrednog zemljišta u stanje prije poplava. Ukoliko rezultati analize budu dobri, poljoprivrednici će moći ove jeseni uzorati to poljoprivredno tlo i zasijati ga jesenskom sjetvom. Ukoliko se odluče za pšenicu, do prvog uroda, ali i zarade valjat će im pričekati od danas, punih godinu dana. Optimizam je stoga riječ koja je i dalje najmanje prisutna u riječima stradalih ljudi iz županjske Posavine, unatoč obećanjima kako će im ono što su u materijalnom smislu izgubili, biti namireno. Duševni gubitak, teško da im itko namiriti može.

Nekima je poplavljeno i više od 100 ha

"Tko mi sad može vratiti sve u prvobitno stanje prije ovih poplava?", pita se poljoprivredni proizvođač iz Rajevog Sela Stanko Blažević. Poplava mu je uništila poljoprivrednu mehanizaciju kojom se raspolagao i velik broj grla stoke. "Imao sam 12 muznih krava i 25 junadi, no uspio sam spasiti samo devet krava. Sve mi je uništeno, imao sam utovarivač za bale, kosilicu, kultivator, sjetvospremač, pet plugova, tanjurača", navodi taj Rajevčanin.

Damir Poduška iz susjednih Račinovaca, sela koje je nekada bilo poznato po proizvodnji lubenica, razočaran je svime što se događa, a ne vjeruje previše niti obećanjima Vlade kako će štete biti namirene. "Obećanja je puno, ali od obećanja se ne živi. Kad je vlast u pitanju, nevjerni sam Toma i ne vjerujem sve dok ne vidim i ne opipam. Daj Bože da nam se pomogne i život vrati u normalu, ali sumnjam", kaže Poduška prisjećajući se te kobne subote, 17. svibnja kada je pod snažnim udarom nezapamćeno visokih savskih voda pukao nasip kod Rajeva Sela i Račinovaca. Osim ta dva sela potpuno je potopljena i Gunja, a djelomično Strošinci, Đurići i Posavski Podgajci. Četiri dana nakon poplave Vlada je proglasila katastrofu za područje Vukovarsko-srijemske županije. Nadzor nad situacijom preuzeo je Državni stožer za zaštitu i spašavanje, jer županijski Stožer, kako je pojašnjeno, više nije mogao kontrolirati situaciju na terenu. U poplavama su smrtno stradale i dvije osobe, dok je sa ugroženih područja evakuirano oko 11.000 osoba. Na izvanrednoj sjednici održanoj u Županji, Vlada je donijela niz mjera za pomoć stradalom području, čija provedba traje na terenu.

Hoće li Vladine mjere doista vratiti život na poplavljenim područjima, teško je za reći jer je riječ o kraju koji je i prije poplave bio među nerazvijenim dijelovima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a kada znamo da je ta županija na začelju razvijenih područja u Hrvatskoj, onda je posve jasno kako županjskoj Posavini, budućnost nimalo nije bila naklonjena. Poljoprivredni je to kraj, opterećen nerazvijenošću, izostankom ulaganja, bijegom mladih te brojnim staračkim domaćinstvima.

431 poljoprivrednih gospodarstava je 100 % poplavljeno

"Puno bi nam značilo ako bi država ispunila sve ono što nam je obećala", kaže Rajevčanin Mato Đaković, koji je kuću iznutra i izvana obnovio prije samo dvije godine, a sada se nalazi na popisu Ministarstva graditeljstva kao jedna od nekoliko desetaka kuća u Rajevom Selu označenih kao opasne za život. "Strašno je bilo, a čini mi se da je danas još strašnije. Izgubili smo sve što smo desetljećima i godinama stvarali. Ne znam ni sam od kuda početi", priča njegov sumještanin Leon Džunja, koji je do poplava živio isključivo do poljoprivrede, a sada, kako kaže, ne zna kako dalje. "Trideset jutara sam imao zasijano, a sada je to sve voda odnijela. Podavile su mi se i svinje, a uspio sam spasiti šesnaest junadi i krava", rekao je i dodao kako "slabo" vjeruje u pomoć države. Po njegovim riječima, svi samo govore o obnovi kuća, a nitko o obnovi mahenizacije i traktora koji su stradali u poplavi.

Na području općina Drenovci, Gunja i Vrbanja poplavljeno je 588 poljoprivrednih gospodarstava s katastarskim česticama upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Prema podacima koji se nalaze u ARKOD-u poplavljeno je 570 poljoprivrednih gospodarstava koji imaju upisane površine u ARKOD-u. Poplavljenost tih površina je u postotku od 0,07 % do 100 %. Poplavljenost ARKOD površina u vrijednosti većoj od 50 % ima 100 PG, dok 431 PG ima poplavljeno 100 % površina.

Do 10 ha poplavljenih površina ima 420 PG-ova, od 10-20 ha poplavljenih površina ima 63 PG-a, od 20-50 ha poplavljenih površina ima 76 PG-ova, od 50-100 ha poplavljenih površina ima 26 PG-ova i više od 100 ha poplavljenih površina imaju tri PG-a. Od ukupno 18.923,27 ha poljoprivrednih površina u tim općinama upisanih u ARKOD-u poplavljeno je ukupno 7.854,12 ha odnosno 41,51 posto površina. Promatrajući po općinama najviše površina – 4.385,37 ha poplavljeno je u općini Drenovci (46,84 posto svih površina), Gunji – 1826,59 ha (100 posto površina) te Vrbanji 1642,16 ha (21,23 posto).

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Poplave Županjska Posavina Štete Poljoprivredne površine Gunja Srošinci Rajevo Selo ARKOD Vlada Mehanizacija Analiza Tlo Račinovci Poplavljeni hektari


Autor

Alen Kuns

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi