• Izgubljeno tlo
  • 04.06.2014. 12:05

Je li kraj poljoprivredi županjske Posavine?

Oslobodit ću te od zakupa, a nisi u zakupu. Dat ću ti repromaterijal, a nećeš sijati. Kakva je to pomoć? Bez izravne uplate novca na račun poljoprivrednika, sve drugo je besmisleno. Je li država majka ili maćeha?

Foto: depositphotos.com
  • 438
  • 70
  • 0

Kada pogledamo da su Gunja, Strošinci, Rajevo Selo, Posavski Podgajci, Đurići, Račinovci poplavljeni, neki i 100 posto, znamo da su štete velike. Ako znamo da je to 8.500 hektara poljoprivrednog zemljišta i da je ulaganje po hektaru najmanje četiri do pet tisuća kuna, dolazimo da računice kako su štete četrdesetak milijuna kuna na već uloženo, a kamoli na ono što će se pokazati kroz vrijeme. Seljak nažalost ne može dočekati urod sa poplavljenih površina do nagodinu, tako da će štete u svakom slučaju biti ogromne. Za mnoge je ovogodišnja žetva završila, a da nije niti započela. Štete u biljnoj proizvodnji su sigurno 100-tinjak milijuna kuna. "Neki nažalost, neće uspjeti preživjeti takav udarac i bojim se najgorega, a već je situacija u našem selu, poglavito u ovim rubnim područjima, bila izuzetno teška", ocjenjuje pročelnik za polljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Na pitanje postoji li opravdanost pokušaja da se presijavanjem poljoprivrednog tla ipak nešto od ovogodišnjeg uroda spasi, odgovara kako je tlo, nakon što je na njemu više tjedana ležala voda jako zbijeno. "A presijavanje takvog tla izaziva veliki trošak. Uvijek smo imali ranu sjetvu. Naše kulture su kulture dugog dana i očekuje se dugi vremenski period da bi one bile zrele. Ne vjerujem da će biti uspjeha u presijavanju. Možda sa nekim ranim hibridima kukuruza i soje, ali tu se ne mogu očekivati neki prinosi", napominje.

Iako zbijeno, po njegovim riječima, tlo u županjskoj Posavini na kojem je bila ili je još uvijek voda, ne bi trebalo biti kontaminirano i prezagađeno, kako se mnogi pribojavaju. "Tlo međutim po strukutri sada nije u mogućnosti primiti nikakve uobičajene postupke obrade tla. Izgubili smo tlo za ovu godinu i nadam se da će ono ozdraviti tijekom jeseni i zime kako bi na proljeće bila obavljena uobičajena sjetva. Druga stvar je što će se sve naći na oranicama kada se voda u potpunosti povuče. Bit će tu i drva, i smeća, i možda neka uginula životinja i sve će to trebati ukloniti", navodi Matić.

Podsjeća i na ogromne štete na stočnom fondu. U poplavama je naime stradalo na tisuće životinja. Poglavito u Rajevom Selu i Račinovcima u koje je voda prodrla vrlo brzo. "Valja reći da smo uspjeli spasiti i na tisuće životinja, i to je ono lijepo što se dogodilo. Epidemiološka situacija na sreću nije poremećena i vjerujem da će ono što smo spasili biti uzgojno vrijedno. Nažalost, nemamo niti točnu evidenciju svih životinja na terenu da bi mogli govoriti o točnim brojkama stradalih životinja. Mnoge životinje naime nisu bile označene", kaže dodajući ocjenjujući kako su mjere koje je država najavila kao pomoć stradalim područjima vrlo skromne.

"Osloboditi od zakupa poljoprivrednike na mjestima gdje većina površina nije uopće u zakupu i nije neka mjera, kao što nije i neka konkretna pomoć nekome dati moratorij na otplatu duga. Pomoć nije niti davanje repromaterijala, ako sjetve neće biti do nagodinu. Očito je pred nama sjesti s Vladom i resornim ministarstvom i dogovoriti koje su to realne mjere. Bez izravne uplate novca na račun poljoprivrednika, sve drugo je besmisleno. Oslobodit ću te od zakupa, a nisi u zakupu. Dat ću ti repromaterijal, a nećeš sijati, kakva je to pomoć? Osim novca, Vlada bi primjerice trebala dogovoriti s EU konkretne mjere poput obnove stočnog fonda na stradalim područjima na način da nekome tko se vrati u Račinovce i Rajevo Selo dodijeli pet suprasnih nazimica ili pet steonih junica. Treba ljude privoliti da se vrate i dati im volju za život, a ne ih vratiti i pustiti ih da krenu od nule, a da je to od nule - to bi još i bilo dobro. To je početak s dugovima", kaže Andrija Matić koji ocjenjuje kako će takvim načinom trebati i deset godina da se život vrati u stradala područja županjske Posavine.

"Bojim se da to vrijeme nemamo, jer mladi neće imati strpljenja toliko čekati i otići će odavde, a ostati će starci. Bila bi to smrt za ovaj dio županjske Posavine", zaključuje taj stručnjak i sam stanovnik postradale općine Drenovci.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Poplave Štete Poljoprivredno zemljište Zakup Moratorij Novac Vlada Tlo Presijavanje Onečišćenje Zagađenost Urod Stočni fond Životinje Pomoć Županjska Posavina Andrija Matić Izravna uplata Oslobođenje zakupa Državna pomoć Drenovci Gunj


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB